Zatvaranje Hormuškog moreuza podiglo cene nafte i goriva, prevoznici i proizvođači uvode doplate, očekuje se lančani rast cena potrošačkih proizvoda
Globalno tržište energenata suočava se sa značajnim poremećajima nakon što je Iran zatvorio Hormuški moreuz za naftne tankere, a američka mornarica blokirala iranski izvoz nafte. Cene nafte su u aprilu 2026. godine porasle na 209 dolara za barel, što je izazvalo lančani rast cena goriva, transporta i potrošačkih proizvoda širom sveta. Prema zvaničnim podacima, prosečna cena benzina u Sjedinjenim Američkim Državama dostigla je 4,30 dolara po galonu, što je povećanje od 44 odsto u odnosu na 2,98 dolara pre izbijanja sukoba krajem februara.
Cene dizela porasle su na gotovo 5,50 dolara po galonu u SAD, dok su pre početka rata iznosile 3,76 dolara. Ovaj rast direktno utiče na troškove transporta robe, zbog čega su logističke kompanije i poštanske službe uvele dodatne doplate – američka Pošta je privremeno povećala cene za 8 odsto na određene usluge, dok je Amazon uveo doplatu od 3,5 odsto za treća lica koja koriste njihovu logistiku.
Cene avionskog goriva, koje su u prvim danima aprila skočile na 209 dolara po barelu, tokom prošle nedelje su pale na 179 dolara, ali su i dalje znatno iznad nivoa od 99 dolara sa kraja februara. Porast troškova goriva doveo je do poskupljenja avionskih karata, povećanja cena prtljaga i dodatnih usluga kod glavnih američkih i evropskih avio-kompanija. Lufthansa grupa najavila je otkazivanje oko 20.000 letova u narednih šest meseci, dok su brojne azijske i evropske aviokompanije povećale doplate za gorivo na međunarodnim letovima.
Proizvođači potrošačkih proizvoda takođe osećaju posledice. Kompanija Procter & Gamble procenjuje da će rat u Iranu uzrokovati smanjenje profita od milijardu dolara u narednoj fiskalnoj godini. Finansijski direktor Andre Schulten izjavio je da će deo troškova biti prenet na potrošače zbog povećanja cena sirovina na bazi nafte, poput plastike za ambalažu. Unilever je najavio postepeno povećanje cena proizvoda između 2 i 3 odsto.
Iako cene osnovnih prehrambenih proizvoda još nisu porasle prema zvaničnoj statistici, očekuje se njihov rast u narednim mesecima zbog povećanih troškova goriva i đubriva. Gorivo čini 15 do 30 odsto ukupnih troškova hrane, a oko 30 odsto svetskog izvoza đubriva prolazi kroz Hormuški moreuz. Prema procenama Ujedinjenih nacija, 45 miliona ljudi, pretežno iz Azije i Afrike, moglo bi doći u stanje nesigurnosti snabdevanja hranom ukoliko se rat ne smiri do sredine godine, čime bi globalni broj ljudi pogođenih nestašicama hrane porastao na rekordnih 363 miliona.
Stručnjaci upozoravaju da će se efekti energetskog šoka preliti na naredne kvartale, posebno na cene prehrambenih proizvoda sa dužim rokom trajanja, dok potrošači već osećaju rast troškova svakodnevnog života, od goriva do kozmetike i kućnih potrepština.