Naftna tržišta pokazuju snažnu volatilnost zbog blokade Ormuskog moreuza, dok se cene pojedinih vrsta sirove nafte kreću u suprotnim smerovima
Globalna tržišta nafte zabeležila su 4. maja 2026. godine izuzetno volatilna kretanja cena, što je direktna posledica blokade Ormuskog moreuza i napada na tanker u Persijskom zalivu. Prema zvaničnim podacima, cena WTI nafte (američki reper) pala je na 101,26 dolara po barelu, što predstavlja pad od 0,67 odsto u odnosu na prethodni dan, dok je Murban nafta iz Ujedinjenih Arapskih Emirata zabeležila još izraženiji dnevni pad od 3,94 odsto, na 103,76 dolara po barelu. Istovremeno, cena Brent sirove nafte, glavnog globalnog repera, spustila se na 107,74 dolara, odnosno za 0,40 odsto.
Za razliku od američkih i regionalnih referentnih vrsta, pojedine druge vrste sirove nafte beleže snažan rast. Cena DME Oman nafte porasla je za čak 13 odsto, dok je Louisiana Light skočila 5,97 odsto. Meksička i indijska korpa nafte takođe su zabeležile rast od 5,65, odnosno 3,27 odsto. Cena prirodnog gasa porasla je 1,55 odsto, na 2,823 dolara. Ovakva divergencija cena između različitih referentnih vrsta nafte rezultat je regionalnih poremećaja u snabdevanju, razlika u kvalitetu sirove nafte i kašnjenja u izveštavanju podataka od strane različitih agencija.
Tržište je posebno osetljivo na blokadu Ormuskog moreuza kroz koji svakodnevno prolazi gotovo 20 miliona barela nafte i tečnog prirodnog gasa. Kao odgovor na blokadu, države preusmeravaju tokove nafte putem naftovoda kroz Saudijsku Arabiju ili preko alternativnih kopnenih ruta kroz Siriju. Uprkos tim merama, azijske rafinerije, koje su u velikoj meri zavisne od uvoza iz Zaliva, smanjuju preradu, što dodatno povećava inflatorne pritiske i dovodi do revidiranja prognoza rasta globalne ekonomije za 2026. godinu.
Trgovci ističu široku divergenciju između ključnih referentnih cena, pri čemu pojedine vrste nafte beleže pad i do 4 odsto, dok druge rastu i preko 13 odsto. Ova volatilnost dodatno podstiče spekulativnu trgovinu, ali i zabrinutost među potrošačima zbog visoke i nestabilne cene energenata. Visoke cene energenata predstavljaju dvosekli mač: usporavaju globalni ekonomski rast zbog uporne inflacije, ali istovremeno donose značajne prihode izvoznicima nafte.
Prema dostupnim podacima, pojedine vrste nafte poput Mars, Urals i Western Canadian Select beleže pad, dok vrste sa višednevnim kašnjenjem u izveštavanju pokazuju značajne pozitivne revizije. Naftna tržišta ostaju pod snažnim uticajem geopolitičkih rizika, a cene WTI i Brent nafte iznad 100 dolara po barelu signaliziraju nastavak neizvesnosti i napetosti u narednom periodu.