Rast BDP-a zaustavljen nakon poremećaja na energetskom tržištu, industrija i potrošnja pod pritiskom
Francuska ekonomija zabeležila je stagnaciju rasta u najnovijem kvartalu, što je rezultat poremećaja na globalnom energetskom tržištu izazvanih ratom u Iranu. Prema objavljenim podacima, bruto domaći proizvod (BDP) Francuske nije pokazao rast tokom izveštajnog perioda, zaustavivši se nakon perioda skromnog oporavka prošle godine.
Glavni uzrok ovog zastoja jeste nagli rast troškova energije, što je posledica prekida u snabdevanju i povećanja cena nafte i gasa. Francuska, kao jedna od vodećih industrijskih ekonomija u Evropi, dodatno je pogođena zbog visokog oslanjanja na uvoz energenata. Industrijska proizvodnja suočava se sa rastućim ulaznim troškovima, dok potrošači trpe zbog viših cena grejanja i električne energije.
Prema ekonomskoj analizi, pritisak na domaću tražnju i investicije pojačan je neizvesnošću na međunarodnim tržištima i volatilnošću cena energenata. Potrošačka potrošnja ostaje slaba, dok su kompanije oprezne sa novim ulaganjima, usled nepredvidivih troškova poslovanja. Ova situacija ostavlja posledice i na zaposlenost, kao i na konkurentnost francuske privrede u odnosu na druge članice Evropske unije.
Ekonomisti navode da je nastavak rata u Iranu ključni faktor rizika za oporavak privrede. Prekid u lancima snabdevanja energijom dodatno usložnjava situaciju na francuskom tržištu, posebno u sektorima koji su energetski intenzivni. Tokom prethodnih kvartala, Francuska je beležila skroman rast, ali aktuelni šok izazvao je izostanak očekivanog oporavka.
U izveštaju se navodi da su svi segmenti privrede pod pritiskom – od industrije do usluga – a domaćinstva su suočena sa smanjenom kupovnom moći. Zvanični podaci ukazuju da će ekonomski oporavak zavisiti od stabilizacije globalnog tržišta energenata i smirivanja geopolitičkih napetosti u regionu Bliskog istoka.
Analitičari upozoravaju da bi produžena kriza na energetskom tržištu mogla imati dugoročne posledice po investiranje i zapošljavanje u Francuskoj. U svetlu trenutnih okolnosti, vlada i centralna banka prate situaciju i razmatraju potencijalne mere podrške privredi i građanima.