Rast cena nafte na svetskom tržištu gotovo uvek izaziva pažnju javnosti zbog neposrednog uticaja na cene goriva
Međutim, ekonomisti upozoravaju da je poskupljenje benzina i dizela samo prvi i najvidljiviji efekat mnogo šireg procesa koji se postepeno preliva na gotovo sve segmente privrede i svakodnevnog života.
Za prosečnog građanina Srbije, skuplja nafta ne znači samo veći račun na pumpi. Posledice se osećaju kroz rast troškova transporta, poskupljenje hrane, povećanje cena usluga i dodatne inflatorne pritiske koji utiču na ukupnu kupovnu moć stanovništva.
Od naftnog tržišta do kućnog budžeta
Cena sirove nafte formira se na globalnom tržištu pod uticajem geopolitičkih događaja, odluka velikih proizvođača, ekonomskog rasta i očekivanja investitora. Kada cena barela značajno poraste, efekti se relativno brzo prenose na maloprodajne cene goriva širom sveta, uključujući i Srbiju.
Iako konačnu cenu goriva kod nas određuju i akcize, PDV, troškovi prerade i distribucije, kretanje cene sirove nafte ostaje jedan od ključnih faktora. Zbog toga svaki veći poremećaj na globalnom tržištu energenata može da utiče na troškove domaćih potrošača.
Prvi udar najčešće osećaju vozači. Veći izdaci za gorivo povećavaju mesečne troškove domaćinstava koja svakodnevno koriste automobile za odlazak na posao ili obavljanje poslovnih aktivnosti.
Međutim, efekat se tu ne završava. Transport predstavlja važan deo troškova gotovo svakog proizvoda koji se nalazi na policama prodavnica. Kada prevoznici plaćaju skuplji dizel, rastu i troškovi distribucije hrane, pića, građevinskog materijala i drugih roba široke potrošnje.
Posledično, kompanije deo povećanih troškova prenose na krajnje kupce.
Zašto poskupljuje i ono što nema veze sa gorivom
Jedna od najčešćih zabluda jeste da rast cena nafte utiče samo na transportni sektor. U stvarnosti, nafta predstavlja osnovnu sirovinu za čitav niz industrija.
Od nje se proizvode plastika, ambalaža, sintetički materijali, hemikalije, deterdženti, kozmetika i brojni industrijski proizvodi. Kada raste cena sirovine, povećavaju se i proizvodni troškovi u različitim granama privrede.
To znači da skuplja nafta može indirektno da utiče na cenu prehrambenih proizvoda, kućne hemije, odeće, elektronike i drugih artikala koje građani svakodnevno kupuju.
Poljoprivreda takođe nije izuzetak. Traktori, kombajni i transportna vozila koriste gorivo, dok se određeni hemijski proizvodi za poljoprivrednu proizvodnju oslanjaju na derivate nafte. Zbog toga rast cena energenata može da utiče i na troškove proizvodnje hrane.
Kada se svi ovi faktori spoje, nastaje takozvani sekundarni inflatorni efekat. Drugim rečima, poskupljenja se postepeno šire kroz ekonomiju.
Inflacija kao najveći rizik za građane
Ekonomisti često ističu da najveći problem nije samo trenutni rast cena goriva, već mogućnost da skuplja energija podstakne širu inflaciju.
Kada kompanijama porastu troškovi poslovanja, one pokušavaju da zaštite profitne marže povećanjem cena proizvoda i usluga. Takav proces može da traje mesecima, pa čak i godinama, u zavisnosti od kretanja na energetskom tržištu.
Za građane to znači da ista plata vremenom kupuje manje robe i usluga. Posebno su ugrožena domaćinstva sa nižim primanjima, jer veći deo budžeta troše na osnovne životne potrebe poput hrane, prevoza i komunalnih usluga.
Istovremeno, kompanije koje zavise od transporta ili energetski intenzivne proizvodnje suočavaju se sa rastom troškova poslovanja, što može da utiče na investicije, zapošljavanje i planove razvoja.
Može li Srbija da ublaži posledice?
Srbija, kao i većina evropskih zemalja, ne može direktno da utiče na globalne cene nafte. Ipak, država raspolaže određenim mehanizmima za ublažavanje posledica, uključujući korišćenje robnih i energetskih rezervi, fiskalne mere i regulaciju određenih tržišnih segmenata u vanrednim okolnostima.
Dugoročno posmatrano, stručnjaci smatraju da je smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva jedan od najefikasnijih načina zaštite ekonomije od naftnih šokova. Veća energetska efikasnost, razvoj javnog prevoza, elektrifikacija saobraćaja i ulaganja u alternativne izvore energije mogu da umanje osetljivost privrede na promene cena sirove nafte.
Ipak, dok nafta ostaje jedan od ključnih energenata svetske ekonomije, njena cena će nastaviti da ima snažan uticaj na svakodnevni život građana.
Zbog toga svaki rast cene barela ne predstavlja samo vest sa svetskih berzi, već i signal mogućih promena koje će se, pre ili kasnije, odraziti na račune, kupovinu i životni standard miliona ljudi, uključujući i građane Srbije.