Tajni izveštaj navodi da Havana sada raspolaže sa preko 300 dronova, što otvara mogućnost napada na američke ciljeve i pojačava tenzije u regionu
Prema poverljivom obaveštajnom izveštaju, Kuba je nabavila više od 300 vojnih dronova, čime značajno povećava svoj vojni kapacitet i potencijalno menja bezbednosnu dinamiku u regionu. U izveštaju se navodi da vlasti u Havani razmatraju mogućnost upotrebe ovih dronova za napade na ciljeve Sjedinjenih Američkih Država, uključujući američku bazu u zalivu Gvantanamo, vojne brodove i potencijalno teritoriju kao što je Key West, koji se nalazi manje od 160 kilometara od glavnog grada Kube.
Ovi podaci dolaze u trenutku kada su odnosi između SAD i Kube dodatno zategnuti. Prema navodima iz izveštaja, broj dronova koje Kuba poseduje premašuje 300, a procenjuje se da bi ovo oružje moglo biti upotrebljeno kao deo šire strategije odvraćanja ili u eventualnim konfliktima sa Sjedinjenim Državama. Istovremeno, pojedini analitičari ocenjuju da bi navedeni izveštaj mogao poslužiti kao povod za potencijalnu vojnu intervenciju SAD protiv Kube.
Na ove navode reagovao je i predsednik Kube Miguel Diaz-Canel, ističući da “pretnje vojnim napadom na Kubu od strane najjače sile na svetu nisu novost”. On je izjavio da “sama pretnja predstavlja međunarodni zločin” i upozorio da bi svaka vojna akcija izazvala “krvoproliće nesagledivih posledica, kao i destruktivan uticaj na mir i stabilnost regiona”. Diaz-Canel je naglasio da Kuba “ne predstavlja pretnju niti ima agresivne namere prema bilo kojoj zemlji”, ali da ima “potpuno legitimno pravo da se brani u slučaju vojne agresije”.
Dodatno, prošle nedelje je zabeležen novi talas pritiska SAD na Kubu – Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država pokrenulo je postupak za podizanje optužnice protiv bivšeg predsednika Kube Raula Kastra, vezano za njegovu navodnu umešanost u obaranje četiri aviona 1996. godine, u incidentu u kojem su stradali članovi grupe kubanskih emigranata iz Majamija. Kuba se do sada nije zvanično izjasnila o ovom postupku.
Ove informacije dodatno komplikuju ekonomske i političke odnose između dve zemlje, a potencijalno povećanje vojne napetosti može uticati na ekonomsku stabilnost regiona Kariba i trgovinske tokove, s obzirom na stratešku važnost Kube i američkog juga.