Rast prinosa podstaknut inflacijom i višim cenama nafte, pritisak na troškove zaduživanja i tržište nekretnina
Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice dostigao je 5,19 odsto, što je najviši nivo u gotovo 19 godina, prema zvaničnim podacima objavljenim u utorak. Ova vrednost nije zabeležena još od jula 2007. godine, neposredno pre globalne finansijske krize koja je dovela do višegodišnjeg perioda izuzetno niskih kamatnih stopa. Prema podacima Federalnih rezervi, prinos na 30-godišnje obveznice iznosio je 5,12 odsto 15. maja, a poslednji rast objašnjava se nastavkom inflatornih pritisaka i rastom cena nafte usled nestabilnosti na Bliskom istoku.
Na tržištu obveznica beleži se prodajni pritisak, što je dovelo do povećanja prinosa, jer investitori zahtevaju veću kompenzaciju zbog inflacije, povećanog državnog zaduživanja i geopolitičkih rizika. Zvanični podaci pokazuju da je prinos od 5,19 odsto poslednji put viđen pre finansijske krize 2008. godine, kada su kamatne stope bile znatno više nego u poslednjoj deceniji. Prema analizi, rast prinosa je posledica tvrdokorne inflacije, viših cena nafte i jačih ekonomskih pokazatelja u SAD, ali i zabrinutosti da će potrebe američke administracije za novim zaduživanjem održavati pritisak na dugoročne kamatne stope.
Kako su naveli analitičari, investitori su sve manje uvereni da će se inflacija i cene energije brzo stabilizovati, što se odražava na njihove dugoročne inflacione očekivanja. Povećanje prinosa ima direktan uticaj na troškove zaduživanja za američku vladu, ali i na širok spektar finansijskih proizvoda na tržištu. Kada dugoročne kamatne stope rastu, rastu i kamate na hipotekarne kredite, kredite za preduzeća, kreditne kartice i auto kredite, budući da se 30-godišnje obveznice koriste kao referentni instrument.
Prema rečima Majka Sandersa, šefa sektora za fiksni prihod u Madison Investments, “tržište obveznica sada procenjuje da se brzo rešavanje inflacije i pad cena energije neće desiti tako skoro, pa je potrebno ugraditi više inflacionih očekivanja u cene dugoročnog duga”. Podaci sa tržišta potvrđuju da je prinos na 30-godišnje obveznice 15. maja iznosio 5,12 odsto, što je već bio najviši nivo u poslednjih nekoliko godina, dok je najnoviji skok dodatno pojačao zabrinutost investitora.
Očekuje se da će ovakav trend rasta troškova zaduživanja imati lančane efekte na ekonomiju, posebno na sektor nekretnina i potrošačke kredite. Prema podacima, rast kamatnih stopa na hipotekarne kredite može dodatno usporiti tržište stambenih nekretnina, dok rast troškova zaduživanja povećava opterećenje na budžet vlade i privrede.
Ovo poskupljenje državnog duga i rast prinosa na 30-godišnje obveznice dolaze u trenutku pojačanih globalnih neizvesnosti, čime se potvrđuje da su investitori fokusirani na dugoročne rizike povezane sa inflacijom, geopolitičkim napetostima i fiskalnom politikom Sjedinjenih Američkih Država.