Američki sekretar odbrane Pete Hegseth na samitu u Singapuru poručio da će članice NATO-a koje ne povećaju vojnu potrošnju osetiti promene u saradnji
Sjedinjene Američke Države najavile su promene u načinu pružanja vojne podrške evropskim članicama NATO-a, upozoravajući da će saveznici koji ne povećaju izdvajanja za odbranu osetiti jasno redefinisanje međusobnih odnosa. Ova poruka upućena je tokom 23. godišnjeg samita Shangri-La Dialogue u Singapuru, gde je američki sekretar odbrane Pete Hegseth istakao nezadovoljstvo aktuelnom raspodelom tereta u okviru saveza.
Na forumu u Aziji Hegseth je naglasio da era u kojoj SAD subvencionišu odbranu bogatih zemalja završava, insistirajući na ravnopravnijem partnerstvu i većoj odgovornosti evropskih saveznika. „Potrebni su nam partneri, ne protektorati. Želimo saveze zasnovane na zajedničkoj odgovornosti, a ne na zavisnosti“, poručio je Hegseth, uz ocenu da su dosadašnji apeli SAD za povećanje vojnih budžeta u Evropi ostajali bez odgovora.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se intenziviraju izveštaji o planovima SAD da smanje nivo vojne opreme i ljudstva koje bi bilo dostupno Evropi u slučaju većeg vojnog sukoba. Zvaničnici su ranije ovog meseca obavestili NATO partnere u Briselu da će biti smanjen broj strateških bombardera i drugih resursa koji se ustupaju savezu.
Hegseth je podvukao da saveznici koji odbijaju da povećaju izdvajanja za kolektivnu odbranu mogu očekivati promene u načinu saradnje sa SAD. „Predugo su naši učtivi zahtevi evropskim saveznicima da troše više na sopstvenu odbranu nailazili na gluve uši. Sada pokušavaju da nadoknade propušteno, ali oni koji ne budu spremni da preuzmu svoj deo tereta suočiće se sa jasnim promenama u načinu na koji poslujemo“, rekao je Hegseth.
Ove poruke dolaze u svetlu aktuelnih diskusija o budućoj ulozi NATO-a i ravnoteži odgovornosti unutar saveza, posebno ukoliko dođe do smanjenja američke vojne podrške tokom potencijalnih bezbednosnih kriza u Evropi. Zvanične najave ukazuju na to da će Evropske članice morati da preispitaju sopstvenu strategiju finansiranja odbrane, dok se američka politika sve više usmerava ka saveznicima spremnim na jače zajedničko ulaganje i veću samostalnost.
Analitičari ocenjuju da će ove promene imati dugoročne implikacije na bezbednosnu arhitekturu Evrope i transatlantske odnose, dok evropske vlade traže način da balansiraju budžetske prioritete u kontekstu novih zahteva iz Vašingtona.