Američki predsednik naveo da je malo verovatno da prihvati mirovni predlog iz Teherana, što pojačava bojazan investitora
Tržišta kapitala i energije reagovala su oprezno nakon što je predsednik Sjedinjenih Država Donald Trump izjavio da verovatno neće prihvatiti novi mirovni predlog Irana, ocenivši da Teheran „još nije platio dovoljno visoku cenu“ u aktuelnoj krizi. Ova izjava, data 3. maja 2026. godine, dolazi u trenutku kada se geopolitička tenzija na Bliskom istoku ne smanjuje, a analitičari upozoravaju na moguće posledice po globalna tržišta.
Cene nafte zadržale su visok nivo, reflektujući nervozu investitora zbog potencijalnog zaoštravanja sukoba između SAD i Irana, posebno u kontekstu strateški važnog Hormuškog moreuza – ključno za globalne tokove energenata. Iako konkretni iznosi nisu objavljeni u samoj izjavi, tržišni učesnici su pažljivo pratili retoriku američkog predsednika, svesni ranijih slučajeva kada su napetosti u ovom regionu izazvale nagle skokove cena sirove nafte i pad indeksa rizičnih aktiva.
Tehnička analiza glavnih berzanskih indeksa pokazuje povećanu volatilnost, dok se investitori okreću sigurnijim ulaganjima, kao što su zlato i američke državne obveznice. Izostanak jasnih signala o mogućem smirivanju situacije dodatno povećava neizvesnost, što je već u prošlosti rezultiralo povećanjem VIX indeksa straha i korekcijom na Wall Streetu.
Fundamentalni razlog za ovakav tržišni sentiment leži u percepciji da bi svaka eskalacija između SAD i Irana mogla imati domino efekat, ne samo na energetsku bezbednost, već i na šire makroekonomske pokazatelje – od inflacije do globalnog BDP-a. Tržišni analitičari ukazuju da su investitori poslednjih dana povećali izloženost defanzivnim sektorima i smanjili pozicije u rizičnijim kategorijama.
„Nisam zadovoljan trenutnim predlogom iz Teherana, smatram da Iran još nije platio dovoljnu cenu“, rekao je predsednik Trump, odgovarajući na pitanja novinara. Ova izjava dodatno je potvrdila ocene analitičara da do deeskalacije nije blizu, a pojedini visoki vojni zvaničnici Irana ocenili su da je „verovatno“ novo zaoštravanje sukoba.
Uporedo, evropski i azijski indeksi takođe su reagovali oprezno, dok je na Beogradskoj berzi indeks Belex15 zabeležio blagi pad od 0,4 odsto na 3.456 poena, prateći globalna kretanja. Investitori u Srbiji i regionu ostaju pažljivi zbog potencijalnog uticaja na cene energenata i valutne tokove.
Iako konkretne projekcije nisu iznete, tržišna očekivanja ostaju uslovljena daljim razvojem događaja na relaciji Vašington–Teheran, a analitičari preporučuju povećan oprez i diverzifikaciju portfolija dok se ne pojave jasniji signali o mogućem smirivanju krize.









