Smanjenje zelenila smanjuje prirodnu regulaciju temperature i povećava troškove hlađenja u stambenim zonama Novog Beograda
Urbanizacija u blokovima Novog Beograda značajno menja mikroklimatske uslove, a smanjenje zelenih površina direktno utiče na rast temperatura i povećanje ekonomske potrošnje energije za hlađenje. Građevinski bum, uz minimalno očuvanje drvoreda i travnjaka, dovodi do promene lokalne klime, što je prepoznato i u analizama sektora nekretnina i urbanog planiranja.
Savremeni stambeni blokovi, u kojima je sve više zgrada podignutih na mestima nekadašnjih zelenih pojaseva, beleže veći broj sati izloženosti direktnom suncu tokom letnjih meseci. Nedostatak zelenila kao prirodnog regulatora mikroklime dovodi do povećanja temperature tla i vazduha, posebno u periodima visokih dnevnih temperatura, što dodatno opterećuje električne mreže zbog veće potrošnje klima uređaja.
Prema podacima iz urbanističkih izveštaja, površina pod zelenilom u pojedinim blokovima je u poslednjih nekoliko godina smanjena, dok je broj novih stambenih jedinica značajno povećan. Ova promena se odražava i na tržište nekretnina, budući da stanari sve češće biraju lokacije sa očuvanim parkovima ili drvoredima, a cene stanova u takvim blokovima su u proseku više.
Stručnjaci za urbanizam ističu da senka koju pružaju nove zgrade ne može zameniti ekološku funkciju drveća, jer vegetacija osim hladovine pruža i značajnu absorpciju toplote, zadržavanje vlage i poboljšanje kvaliteta vazduha. „Gubitak zelenih površina ima dugoročne ekonomske posledice kroz povećane račune za struju, veće opterećenje infrastrukture i smanjenje atraktivnosti stambenih zona”, navodi se u stručnoj analizi.
Pitanje održivog razvoja gradskih blokova postaje sve važnije, a preporuke urbanista uključuju obavezno planiranje novih zelenih zona pri svakoj većoj izgradnji i očuvanje postojećih parkova. Ovakav pristup, kako pokazuju primeri iz razvijenih urbanih sredina, može doprineti smanjenju troškova građana i unapređenju ukupnog kvaliteta života u gradskim sredinama.
Trenutni trendovi u Novom Beogradu ukazuju da će nastavak izgradnje bez očuvanja zelenih površina imati dugoročne posledice na mikroklimu i ekonomski položaj stanovnika, posebno u letnjim mesecima kada su troškovi hlađenja najviši.









