CER-10 iz 1960. godine zauzimao površinu od 80 kvadratnih metara i izvršavao 50.000 operacija u sekundi, koristeći feritnu memoriju u sedam ormana
Jugoslavija je u periodu posleratne industrijalizacije investirala oko tri miliona dolara u razvoj prvog domaćeg računara CER-10, koji je završen 1960. godine posle četiri godine izrade. Prema rečima IT stručnjaka Nikole Markovića, država je donela odluku o samostalnoj proizvodnji računara usled ograničenih mogućnosti nabavke zbog visoke cene i političkih sumnji u vezi sa korišćenjem računarske opreme za nuklearna istraživanja u Institutu Vinča. CER-10 je tada bio među šest računarskih sistema koje su proizvodile samo SAD, Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Rusija i Jugoslavija.
Računar CER-10 bio je projektovan tako da zauzima površinu trosobnog stana, oko 80 kvadratnih metara, i omogućavao je izvršavanje 50.000 jednostavnih operacija u sekundi. Sistem je koristio feritnu memoriju sa magnetnim jezgrima raspoređenim u sedam ormana. CER-10 je korišćen za širok spektar zadataka, uključujući računanje, nuklearna istraživanja, dešifrovanje poruka za saveznu vladu i obradu vesti za novinsku agenciju Tanjug.
U vreme razvoja CER-10, formalno obrazovanje iz oblasti informatike nije postojalo na fakultetima, pa su mladi profesori Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu slati na specijalizaciju u Sjedinjene Američke Države radi sticanja potrebnih znanja. Po povratku su osnovali Katedru za digitalnu elektroniku, a projekat je predvodio profesor Tihomir Aleksić. Entuzijazam i stručnost tima doprineli su razvoju domaćih rešenja u digitalnoj tehnologiji.
Tokom sedamdesetih godina, rast potreba za obradom podataka doveo je do masovne primene računara u administrativnim i poreskim poslovima. Uvođenje računarskih sistema omogućilo je, na primer, poreskim obveznicima da godišnji obračun poreza dobiju već u aprilu umesto u septembru ili oktobru, što je ranije bio slučaj sa mehaničkim kalkulatorima i pisaćim mašinama.
Marković ističe da su iskustva iz tog perioda uticala na formiranje stručnog kadra i razvoj informacionog društva u Srbiji. Istorijska ulaganja i inovacije obezbedile su temelje za kasniji razvoj domaćih digitalnih servisa i IT stručnjaka, što je prepoznato i dodelom počasnog priznanja Markoviću na konferenciji Dani internet domena Srbije.









