Vlade treba da primenjuju ciljane i privremene mere podrške, siromašnija domaćinstva izložena većem udaru rasta cena hrane i energije
Međunarodni monetarni fond (MMF) izdao je upozorenje da vlade širom sveta moraju pažljivo reagovati na rast cena energije i hrane, posebno u svetlu aktuelnog energetskog šoka izazvanog ratom na Bliskom istoku i rastom cena nafte i gasa. Prema analizi ekonomista MMF-a, ovakvi šokovi predstavljaju klasičan negativan pomak na strani ponude, što dodatno podstiče inflaciju i usporava privredni rast.
Ekonomisti Fonda, među kojima su Pjer-Olivije Gurinša, Borha Grasija, Delfin Pradi i Rodrigo Valdes, ističu da pokušaji vlada da zaustave rast cena putem širokih subvencija i zamrzavanja cena mogu biti izuzetno skupi i teško održivi, kao i da takve mere mogu podstaći globalnu tražnju za energijom. Izuzetak su, navodi se, samo izuzetne situacije kada šok ima privremeni karakter i postoji rizik od nekontrolisanog rasta inflacije, a država ima dovoljan fiskalni prostor za takve intervencije.
Fond preporučuje da se pomoć usmeri kroz privremene i ciljane gotovinske transfere i korišćenje postojećih sistema socijalne zaštite, kako bi se zaštitila najugroženija domaćinstva i sačuvali tržišni cenovni signali. Prema podacima MMF-a, siromašnija domaćinstva troše dva do tri puta veći deo prihoda na energiju i hranu u poređenju sa bogatijim slojevima, što ih čini posebno osetljivim na rast troškova života.
Kada je reč o podršci privredi, MMF zagovara da se kompanijama pruži kratkoročna pomoć za likvidnost kroz državne garancije za kredite, poreska odlaganja i kreditne linije, umesto davanja direktnih subvencija ili dokapitalizacija. Cilj je da se ograniče budžetski troškovi i očuva fiskalna stabilnost.
Analiza Fonda naglašava da su zemlje u razvoju u težoj poziciji od razvijenih ekonomija zbog slabijih sistema socijalne zaštite, većeg udela hrane i energije u potrošnji i skupljeg zaduživanja. Stoga se preporučuje disciplinovan i postepen pristup – početak sa ciljanom i privremenom podrškom, a dodatne masovnije intervencije samo ako se kriza značajno produbi.
U zaključku, MMF poručuje da bi očuvanje fiskalne održivosti i efikasno usmeravanje pomoći trebalo da budu prioriteti, kako bi se izbegli dugoročni negativni efekti po privredu i društvo.









