ECB beleži rast inflacionih očekivanja i pad privrednog optimizma za 1,2 procentna poena, produženi geopolitički rizici mogu dodatno ugroziti stabilnost cena
Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da su prosečna očekivanja inflacije u evrozoni za narednih 12 meseci porasla za 2,5 procentna poena u martu 2026. godine, neposredno nakon početka vojnog sukoba sa Iranom. Istovremeno, očekivanja privrednog rasta pogoršana su za 1,2 procentna poena, što ukazuje na ponovnu pojavu stagflacionih tendencija – kombinacije rasta cena i usporavanja ekonomske aktivnosti.
Prema analizi ekonomista ECB, domaćinstva u evrozoni su nakon izbijanja novog sukoba počela da očekuju sličan scenario kao posle ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada je rast cena energenata izazvao snažan inflatorni šok. Istraživanje pokazuje da gotovo polovina građana evrozone u martu 2026. godine pažljivo prati kretanje cena, iako je ukupna inflacija i dalje relativno blizu cilja ECB.
Ekonomisti navode da je sadašnji pomak ka stagflacionim očekivanjima nešto slabiji u odnosu na 2022. godinu, delom zbog toga što je inflacija pre izbijanja najnovijeg sukoba bila niža nego u postpandemijskom periodu. Geopolitički sukobi, poput rata u Ukrajini i aktuelnog konflikta između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, značajno utiču na sentiment potrošača i privrednu klimu u Evropi.
U analizi ECB ističe se da bi produženi geopolitički rizici mogli dodatno pojačati inflaciona očekivanja, usporiti potrošnju i povećati pritiske na rast plata, jer radnici nastoje da nadoknade pad kupovne moći. Banka posebno naglašava značaj poverenja građana u centralnu banku kao ključnog faktora za stabilizaciju inflacionih očekivanja.
ECB ocenjuje da su kredibilitet institucije i kvalitet komunikacije sa javnošću od presudnog značaja za očuvanje stabilnosti cena u uslovima povećane geopolitičke i ekonomske neizvesnosti.









