Nakon sastanka Donalda Trampa i Sija Đinpinga u Pekingu, zvaničnici SAD izbegli komentare o budućim isporukama oružja, dok Kina upozorava na rizike po bilateralne odnose
Sjedinjene Američke Države zadržale su dosadašnju politiku prema Tajvanu nakon što su u decembru odobrile paket prodaje oružja ovoj ostrvskoj teritoriji u vrednosti od 11,5 milijardi dolara (oko 1,25 biliona dinara). Ova odluka izazvala je oštru reakciju Kine, koja SAD optužuje za kršenje principa ‘jedne Kine’, dok vlasti u Tajpeju nastavljaju da odbacuju kineske teritorijalne pretenzije.
Nakon nedavnog susreta američkog predsednika Donalda Trampa sa predsednikom Kine Sijem Đinpingom u Pekingu, izostali su javni komentari o budućem toku američko-tajvanske vojne saradnje. Tramp je u intervjuu za Fox News izjavio da ‘politika SAD prema Tajvanu ostaje nepromenjena’, bez potvrde da li će prodaja oružja biti ubrzana. Takođe je naglasio da ‘ne želi da bilo ko proglašava nezavisnost’ oslanjajući se na podršku SAD, a na pitanje o mogućoj odbrani Tajvana u slučaju kineske intervencije nije dao konkretan odgovor.
Prethodno je državni sekretar SAD, Marko Rubio, izbegao da potvrdi da li je pitanje oružja bilo na dnevnom redu razgovora sa kineskim liderom, navodeći da je ova tema možda razmatrana ranije, ali da nije bila deo aktuelnog dijaloga između Trampa i Sija. Zvanično saopštenje Bele kuće nakon sastanka nije sadržalo reference na Tajvan, dok je kineska strana, prema izveštaju agencije Sinhua, ponovila da je ‘Tajvan najvažnije pitanje u odnosima Kine i SAD’ i upozorila da bi svaka pogrešna procena Vašingtona mogla ugroziti bilateralne odnose.
SAD formalno ne priznaju Tajvan kao nezavisnu državu, ali održavaju neformalne političke i ekonomske veze sa Tajpejom. Prodaja oružja Tajvanu se odvija na osnovu Zakona iz 1979. godine, koji dozvoljava transfer sredstava radi jačanja odbrambenih kapaciteta ostrva. Uprkos političkim tenzijama, komentari američkih zvaničnika signaliziraju da u aktuelnom periodu nema promena u strategiji prema Tajvanu. Tajvanski zvaničnici, prema navodima izveštaja, tumače ovu poziciju kao nastavak postojećeg kursa, iako nije jasno hoće li to pozitivno uticati na bezbednosnu situaciju na ostrvu.
Analitičari ocenjuju da sve veće tenzije između Vašingtona i Pekinga oko Tajvana potencijalno mogu uticati i na trgovinske i investicione tokove u regionu, pogotovo u svetlu aktuelnih geopolitičkih dešavanja i situacije na globalnim tržištima.









