Connect with us

Hi, what are you looking for?

Moj Novčanik

Više od trećine prihoda domaćinstava u Srbiji odlazi na hranu u 2026. godini

Troškovi đubriva i energenata povećavaju cenu proizvodnje, dok ograničenje marži samo privremeno stabilizuje inflaciju

Foto Izvor: Pexels / Justin brinkhoff

Troškovi đubriva i energenata povećavaju cenu proizvodnje, dok ograničenje marži samo privremeno stabilizuje inflaciju

U 2026. godini, više od jedne trećine ukupnog prihoda domaćinstava u Srbiji izdvaja se za nabavku hrane, pokazuju aktuelni ekonomski podaci. Ovaj trend potvrđuje rastući pritisak na kućne budžete, dok su cene osnovnih prehrambenih proizvoda i dalje visoke, uprkos očekivanjima da bi dobar prinos na poljoprivrednim površinama mogao uticati na sniženje cena u maloprodaji.

Jedan od ključnih faktora koji utiču na formiranje cena hrane su troškovi proizvodnje, pre svega đubriva i energenata. Iako su tokom ove godine troškovi inputa porasli, njihovo povećanje nije bilo praćeno proporcionalnim rastom otkupnih cena poljoprivrednih proizvoda, što dodatno ugrožava profitabilnost proizvođača i povećava neizvesnost na tržištu hrane.

Privremeno ograničenje trgovačkih marži, koje je sprovedeno kao mera za obuzdavanje inflacije, doprinelo je kratkoročnoj stabilizaciji cena u maloprodaji, ali su pojedini troškovi i dalje prisutni u lancu snabdevanja. To znači da se krajnji efekat povoljnog roda na njivama ne prenosi u potpunosti na cene u prodavnicama, jer distributeri i trgovci zadržavaju deo marži kako bi pokrili rastuće troškove poslovanja.

Ekonomisti ukazuju da je tržište hrane u Srbiji pod uticajem višestrukih faktora, uključujući globalna kretanja cena sirovina, poremećaje u lancima snabdevanja i domaće proizvodne troškove. Takođe, naglašava se da ograničavanje marži može imati samo kratkoročan efekat na inflaciju, dok dugoročno rešenje zavisi od povećanja efikasnosti domaće poljoprivrede i stabilizacije troškova inputa.

Iako se očekuje da bi dobar prinos mogao uticati na smanjenje otkupnih cena određenih kultura, prenos tog efekta na potrošače u velikoj meri zavisi od odnosa između proizvođača, prerađivača i trgovaca. U praksi, potrošači i dalje izdvajaju značajan deo prihoda za osnovne životne namirnice, dok se ekonomska neizvesnost nastavlja zbog promenljivih cena energenata i repromaterijala.

Tržišni posmatrači smatraju da je za dugoročnu stabilizaciju cena hrane neophodno ulaganje u modernizaciju poljoprivredne proizvodnje, uz istovremeno praćenje globalnih trendova i racionalizaciju troškova u lancu snabdevanja. Ograničavanje marži ostaje mera sa ograničenim dejstvom, te se značajniji pad cena hrane u marketima može očekivati tek uz rešavanje strukturnih problema u sektoru.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Možda će vas interesovati

Biz Srbija

U maju četiri neradna dana, a za rad na praznik minimalno 110 odsto veća dnevnica, bez zakonskih kazni za poslodavce

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Hi-Tech

Kompletan vodič za praćenje muškog i ženskog NCAA turnira 2026. uz detalje o platformama i terminima

Biz Srbija

Nova mera omogućava zaposlenima u Italiji plaćeno odsustvo radi brige o bolesnim životinjama, što ima ekonomske i socijalne implikacije na radna prava i tržište...