Tržišta na Bliskom istoku pod pritiskom, Oman pod lupom posle pretnji novih sankcija i vojne akcije
Oman, poznat kao ‘Švajcarska Bliskog istoka’, našao se u centru pažnje investitora i geopolitičkih analitičara nakon što je administracija Donalda Trampa zapretila sankcijama i mogućom vojnom akcijom protiv ove zalivske države. Prema najavama američkog Ministarstva finansija, SAD će „agresivno“ uvoditi sankcije Omanu ako pomogne Iranu u uspostavljanju naplatnog sistema za prolaz kroz strateški važan Hormuški moreuz. Ova izjava dolazi u trenutku kada je pomorski saobraćaj kroz moreuz, koji transportuje oko petinu svetskih naftnih i gasnih kapaciteta, ozbiljno usporen posle početka zajedničke američko-izraelske vojne operacije protiv Irana početkom februara.
Izjave predsednika Trampa dodatno su pojačale zabrinutost: „Oman će se ponašati kao i svi ostali ili ćemo morati da ih uništimo. Oni to razumeju. Biće u redu“, izjavio je Tramp u sredu, što je izazvalo volatilnost na regionalnim tržištima kapitala i deviza. Do sada, nekoliko kineskih teretnih brodova uspelo je da prođe kroz Hormuški moreuz, ali se ukupni promet i dalje nalazi na najnižim nivoima poslednjih godina.
Oman je do sada uspešno održavao neutralnu poziciju između regionalnih sila i zapadnih partnera, ali trenutna eskalacija preti da naruši tu ravnotežu. Tržišni posmatrači ističu da je svaka nova pretnja sankcijama ili vojnoj intervenciji faktor rizika za stabilnost naftnih tokova i globalne cene energije. Za poređenje, u poslednjih mesec dana, investitori su beležili povećanu potražnju za sigurnim investicionim instrumentima, dok su lokalne berze, uključujući i Belex15 u Beogradu, zabeležile blage oscilacije.
Nema indikatora o direktnom uticaju na cene nafte ili devizne kurseve, ali analitičari upozoravaju na mogućnost naglih promena ukoliko bi Oman bio podvrgnut američkim finansijskim merama. Sentiment među investitorima ostaje oprezan, sa fokusom na dalji razvoj događaja u regionu i eventualne diplomatske pokušaje smirivanja situacije. U međuvremenu, Oman ostaje pod pritiskom da izabere između tradicionalne uloge posrednika i sve većeg geopolitičkog pritiska velikih sila.