Više od polovine Amerikanaca bira iPhone umesto drugih uređaja, dok raste zabrinutost zbog uticaja na pažnju i navike
iPhone kompanije Apple, od lansiranja 2007. godine, postao je dominantan uređaj u svakodnevici Amerikanaca, omogućavajući korisnicima pristup fotografijama, društvenim mrežama, igrama, video sadržajima, muzici, plaćanjima, porukama i internetu – sve na dlanu i praktično u svakom trenutku. Premda je originalna cena prvog modela iznosila 499 dolara (oko 54.000 dinara), popularnost i uticaj ovog pametnog telefona eksponencijalno su rasli iz godine u godinu, a tržišna penetracija iPhone-a u SAD sada premašuje 50% među korisnicima pametnih telefona.
Istraživanja tržišta ukazuju da bi značajan deo Amerikanaca, kada bi morao da bira, radije spavao sa svojim iPhone-om nego sa partnerom – što ilustruje specifičnu vezanost za ovaj uređaj. Ipak, prisutan je i rastući osećaj zavisnosti, sa sve češćim poređenjem navika korišćenja pametnih telefona sa konzumacijom cigareta, alkohola ili brze hrane. Mnogi korisnici izražavaju zabrinutost zbog efekta neprekidnih notifikacija i alertova koji smanjuju pažnju i produbljuju digitalnu zavisnost, posebno kod mlađih generacija.
U tehnološkom smislu, iPhone je postavio standarde u industriji i pokrenuo talas inovacija, a lansiranje uređaja od strane Stevea Jobsa 2007. godine smatra se ključnim trenutkom koji je promenio način na koji ljudi pristupaju informacijama i komuniciraju. Danas, iPhone i konkurentski Android telefoni praktično su neophodni za funkcionisanje u modernom društvu, od plaćanja do navigacije.
Trenutni izazov za tržište, ali i za društvo u celini, postaje pitanje kako balansirati sve prednosti napredne mobilne tehnologije sa potrebom da se izbegnu negativne posledice pretirane upotrebe. Iako ne postoje konkretni tehnički indikatori niti tržišni ciljevi povezani sa samim uređajem kao assetom, jasno je da iPhone ima dugoročni uticaj na potrošačke navike i svakodnevni život. U Srbiji, iPhone ostaje prestižan i često nedostižan za mnoge, sa cenama novih modela koje premašuju 120.000 dinara, što je ekvivalentno dvadesetak prosečnih plata.