Desetogodišnji prinos porastao na 4,55%, dok su kratkoročne obveznice dostigle 4,06% usled novih inflacionih podataka
Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice porastao je u petak na gotovo 5,1 odsto, što je najviši nivo od oktobra 2023. godine, prema poslednjim tržišnim podacima. Ovaj rast dolazi nakon sedmice obeležene volatilnim inflacionim izveštajima i prelaska na novu politiku Federalnih rezervi pod predsedavanjem Kevina Warsha.
Prinos na 30-godišnju obveznicu skočio je za 8,6 baznih poena (0,086 procentnih poena), približavajući se granici od 5,1%. Uporedo, prinos na 10-godišnje američke obveznice, koji predstavlja ključni reper za troškove zaduživanja u SAD, povećan je za 7 baznih poena i sada iznosi 4,55%. Kratkoročne dvogodišnje obveznice takođe su zabeležile rast, sa prinosom od 4,06%, što je za više od 6 baznih poena više u odnosu na prethodni dan.
Ovakvi pomaci na obvezničkom tržištu reflektuju pojačanu neizvesnost oko buduće putanje kamatnih stopa, s obzirom na kontradiktorne signale iz novih inflacionih izveštaja. Investitori se sada fokusiraju na potencijalne odluke Federalnih rezervi i procenjuju da li će aktuelna inflacija usporiti planirano smanjenje kamata tokom godine.
Tržišni učesnici pažljivo prate i reakciju ostalih segmenata finansijskog tržišta. Prinosi i cene obveznica se kreću u suprotnim pravcima, pa rast prinosa podrazumeva pad cena obveznica. U ovakvom okruženju, veći prinosi često signaliziraju pojačanu zabrinutost investitora zbog mogućeg nastavka restriktivne monetarne politike.
S obzirom da su prinosi na 30-godišnje obveznice ponovo iznad 5%, finansijski sektor u SAD može očekivati povećane troškove zaduživanja, dok rast desetogodišnjeg prinosa utiče na šire uslove kreditiranja, uključujući hipotekarno tržište i korporativne zajmove. Za poređenje, prinos na srpske državne obveznice trenutno se kreće u rasponu od 6,5 do 7,2 odsto, što odražava viši premijski rizik za tržišta u razvoju.
Očekivanja analitičara za naredni period ostaju podeljena – deo tržišta veruje da bi nastavak rasta prinosa mogao dovesti do pritiska na akcije i druge rizične asete, dok drugi smatraju da bi eventualno smirivanje inflacije otvorilo prostor za stabilizaciju obvezničkih tržišta.