Naredba proširuje pristup penzionim nalozima, ali finansijski savetnici ističu da 465.000 dolara ne znači bogatstvo za sve penzionere
Predsednik Donald Trump potpisao je izvršnu naredbu kojom proširuje pristup penzionim štednim računima za radnike koji nemaju klasične 401(k) programe na radnom mestu. Prema najavama, korisnici buduće platforme TrumpIRA.gov mogli bi kroz redovno ulaganje da dostignu potencijalnu štednju od 465.000 dolara (oko 50,3 miliona dinara) do odlaska u penziju. Trump je ovu sumu opisao kao dovoljan iznos da se osoba smatra „bogatom“ u penzionoj fazi života.
Međutim, finansijski savetnici upozoravaju da štednja od 465.000 dolara ne mora nužno značiti bogatstvo, posebno u kontekstu rasta troškova života i dužeg životnog veka. Prema aktuelnim podacima, prosečan Amerikanac štedi znatno manje, dok veliki broj radnika nema ni osnovni penzioni fond. Stručnjaci ističu da, iako bi ova suma značajno poboljšala kvalitet života penzionera sa nižim prihodima, za srednju i višu klasu ona nije dovoljna za održavanje životnog standarda, naročito u urbanim sredinama sa visokim troškovima.
Izvršna naredba predviđa širi pristup individualnim penzionim nalozima (IRA), sa ciljem da se uključe oni koji nisu obuhvaćeni postojećim penzionim planovima. Očekuje se da će nova platforma omogućiti automatsko ulaganje i poreske olakšice, a prema procenama, osoba koja redovno uplaćuje u ovakav fond tokom karijere može doći do iznosa od 465.000 dolara. Trump je tokom potpisivanja naredbe izjavio da bi takav iznos štednje stavio radnika u red „bogatih“ penzionera.
Finansijski stručnjaci naglašavaju da bi štednja od 465.000 dolara mogla biti dovoljna za održavanje skromnog životnog standarda, ali ističu da faktori poput inflacije, zdravstvenih troškova i očekivanog trajanja života značajno utiču na realnu kupovnu moć penzionera. Prema podacima sa tržišta, sve veći broj Amerikanaca izražava zabrinutost zbog nedovoljne štednje za starost.
Poređenja radi, u Srbiji bi iznos od 465.000 dolara ekvivalentirao oko 580 prosečnih plata, što bi takođe predstavljalo značajnu ali ne nužno luksuznu sumu za duži period penzionerskog života. Iako štednja ovog nivoa predstavlja napredak u odnosu na nacionalni prosek, eksperti upozoravaju da planiranje penzije zahteva individualni pristup i procenu ličnih potreba.
Ova inicijativa dolazi u trenutku kada se sve više raspravlja o održivosti javnih i privatnih penzionih fondova i kada se podstiče individualna odgovornost za finansijsku sigurnost u starosti. Analitičari očekuju da će prošireni pristup penzionim štednim računima imati pozitivan efekat na dugoročnu finansijsku stabilnost, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje šta zapravo znači biti „bogat“ u penzionerskim godinama.