Učešće kredita u BDP-u dostiglo skoro 80 odsto, banke obavezne da izdvoje dodatni kapital od jedan do dva odsto
Ukupni krediti u Srbiji dostigli su skoro 80 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što dovodi do povećanih zahteva za kapitalom kod poslovnih banaka. Narodna banka Srbije (NBS) nedavno je utvrdila novu listu sistemski značajnih banaka i odredila najviše do sada stope zaštitnog sloja kapitala, koje će biti primenjivane od 30. juna ove godine.
Banke koje su prepoznate kao sistemski značajne moraće da održavaju dodatni osnovni akcijski kapital u visini od jedan ili dva odsto rizične aktive, u zavisnosti od stepena sistemske važnosti. NBS je za Banca Intesa, OTP Banku, Unicredit Bank i AIKBank propisala stopu zaštitnog sloja kapitala od dva odsto, dok je za Raiffeisen banku, NLB Komercijalnu banku, Banku Poštanska štedionica i Erste Bank ta stopa utvrđena na jedan odsto.
Zaštitni sloj kapitala za sistemski značajne banke uveden je 2017. godine, a NBS ga preispituje najmanje jednom godišnje. Ove mere donete su zbog izuzetno visokog rasta zajmova, što povećava potencijalne rizike za finansijski sistem. Prema rečima profesora Branka Živanovića sa Beogradske bankarske akademije, rast zajmova je vanredno visok, pa su banke obavezne da izdvoje veće iznose kapitala kako bi zaštitile stabilnost sistema.
Sistemski značajna banka definiše se kao ona čije bi pogoršanje finansijskog stanja ili prestanak rada imali ozbiljne posledice po stabilnost finansijskog sistema Srbije. Odluka NBS ima za cilj da dodatno ojača otpornost bankarskog sektora u uslovima povećane kreditne aktivnosti.