Evrostat objavio prvi kvartalni pad evrozone od 2022. godine, dok bugarska privreda ubrzava rast zahvaljujući investicijama i domaćoj potrošnji
Bruto domaći proizvod (BDP) evrozone smanjen je za 0,2 odsto u prvom tromesečju 2026. u odnosu na prethodna tri meseca, prema najnovijim podacima Evrostata. Ovo je prvi kvartalni pad ekonomije evrozone od 2022. godine i predstavlja reviziju u odnosu na raniju preliminarnu procenu koja je ukazivala na rast od 0,1 odsto.
Na kvartalnom nivou, najveći ekonomski pad registrovan je u Irskoj, gde je BDP opao za 12,1 odsto, dok su manji padovi zabeleženi u Litvaniji (0,3 odsto), Švedskoj (0,2 odsto) i Francuskoj (0,1 odsto). S druge strane, Danska je ostvarila najveći rast od 1,9 odsto, a Estonija i Malta po 1,1 odsto. Među najvećim privredama evrozone, Nemačka i Italija su zabeležile kvartalni rast od po 0,3 odsto, dok je Španija ostvarila rast od 0,6 odsto.
Na godišnjem nivou, BDP evrozone u prvom kvartalu 2026. porastao je za 0,3 odsto, što je znatno ispod ranije procenjenih 0,8 odsto i značajno niže od godišnjeg rasta od 1,2 odsto iz četvrtog kvartala 2025. godine. Investicije u fiksni kapital porasle su samo 0,3 odsto međugodišnje, u poređenju sa 3,3 odsto u prethodnom kvartalu, dok je zabeležen pad uvoza i sporiji rast potrošnje domaćinstava.
Kada se posmatraju vodeće ekonomije, nemački BDP je porastao za 0,3 odsto međugodišnje, Francuska je zabeležila rast od 0,9 odsto, Italija 0,8 odsto, a Španija prednjači sa rastom od 2,7 odsto.
Bugarska je, nasuprot trendovima u evrozoni, ostvarila rast BDP-a od 3,1 odsto na godišnjem nivou u prvom tromesečju 2026. godine, dok je kvartalni rast iznosio 0,7 odsto, pokazuju podaci Nacionalnog statističkog instituta te zemlje. Rast je ubrzan u odnosu na prethodno tromesečje kada je iznosio 2,9 odsto. Nominalna vrednost BDP-a Bugarske u prvom kvartalu dostigla je 27,33 milijarde evra, a bruto dodata vrednost (BDV) iznosila je 23,84 milijarde evra. U strukturi BDV-a, usluge učestvuju sa 71,8 odsto, industrija sa 26,7 odsto, dok poljoprivreda čini 1,5 odsto.
Glavni pokretač rasta u Bugarskoj bio je snažan rast investicija, gde su bruto fiksna ulaganja porasla za 18,7 odsto. Domaća potrošnja je takođe porasla za 7,8 odsto, doprinoseći ukupnom ekonomskom rastu. Istovremeno, spoljnotrgovinski sektor je imao negativan doprinos, jer je izvoz robe i usluga opao za 7,4 odsto, dok je uvoz porastao za 8,2 odsto, što je dovelo do negativnog neto efekta na BDP.
Prema zvaničnim podacima objavljenim na sajtovima Evrostata i bugarskog NSI, rezultati ukazuju na divergenciju između privrednih kretanja u evrozoni i pojedinih zemalja regiona, sa Bugarskom kao jednim od najuspešnijih primera rasta u prvom kvartalu 2026.