Skoro 40.000 zaposlenih svakog dana na bolovanju, poslodavci traže reforme zbog rasta troškova i izostanaka
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) objavio je da je tokom prve polovine ove godine broj zaposlenih na bolovanju duže od 42 dana porastao za 10,7 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. U proseku, gotovo 40.000 radnika svakog dana koristi bolovanje koje finansira HZZO, a mesečni izdaci za ovu svrhu dostižu oko 20 miliona evra.
Najčešći razlozi dugotrajnih odsustava sa posla uključuju karcinome, poremećaje mentalnog zdravlja, kao i bolesti mišićno-koštanog sistema, što dodatno opterećuje zdravstveni i ekonomski sistem zemlje. Podaci pokazuju i sve učestalije odsustvo zbog bolova u leđima i kičmi, problema tokom trudnoće i porođaja, ali i stresa, anksioznosti i drugih psihičkih tegoba.
Predstavnici hrvatskih poslodavaca izražavaju zabrinutost zbog rastućih troškova i pada produktivnosti usled povećanja broja i dužine bolovanja. Poslodavci zahtevaju hitne reforme sistema, među kojima su smanjenje iznosa naknada za bolovanje i revizija pravila koja regulišu odsustvo s posla.
S obzirom na to da država svakog meseca izdvaja značajna sredstva za ove naknade, pritisak na javne finansije raste, a poslodavci upozoravaju na dugoročne posledice po konkurentnost privrede i održivost zdravstvenog sistema. Iz HZZO-a napominju da su duža bolovanja najčešće posledica teških zdravstvenih stanja, ali i da je potrebno unaprediti prevenciju i podršku zaposlenima kako bi se smanjio broj i trajanje izostanaka.
Trenutna situacija otvara pitanje ravnoteže između prava zaposlenih na zdravstvenu zaštitu i potrebe za očuvanjem fiskalne stabilnosti, dok poslodavci insistiraju na reformama koje bi, po njihovom mišljenju, doprinele smanjenju zloupotreba i rasterećenju budžeta.