Evropa povećava udeo u svetskoj populaciji milijardera na 25,4 odsto, Saudijska Arabija predvodi globalni rast sa 183 odsto
Prema najnovijem izveštaju Knight Frank Wealth Report za 2026. godinu, broj dolarskih milijardera u svetu porastao je sa 2.723 u 2021. na 3.110 u 2026, što predstavlja rast od 14 odsto za pet godina. Projekcije pokazuju da će do 2031. godine broj milijardera globalno porasti za dodatnih 26 odsto, dostižući ukupno 3.915 pojedinaca sa bogatstvom većim od milijardu dolara.
Evropa će imati ključnu ulogu u ovom trendu, sa očekivanim povećanjem broja milijardera sa 780 u 2026. na 994 u 2031, što je rast od 27 odsto. Time se približava simboličnoj granici od 1.000 milijardera. Liam Bailey iz Knight Franka ističe da se radi o jednom od najvećih pomaka u raspodeli svetskog bogatstva, gde kapital menja geografsku distribuciju.
Analiza rasta po državama pokazuje da među 20 najbrže rastućih tržišta čak osam dolazi iz Evrope, sa dominacijom manjih i stabilnih ekonomija, pre svega nordijskih zemalja. Na globalnom nivou, Saudijska Arabija prednjači sa rastom broja milijardera od 183 odsto – sa 23 u 2021. na 65 u 2031. U Evropi, Poljska beleži udvostručenje broja milijardera (sa 13 na 29), dok Švedska ostvaruje rast od 81 odsto. Danska i Norveška potvrđuju trend rasta u nordijskom regionu. Veće evropske ekonomije poput Nemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva ne nalaze se među najbrže rastućima, što je rezultat fokusa na procente rasta, a ne na apsolutne brojke.
Trenutno, region Azije i Pacifika čini 36 odsto ukupnog broja milijardera u svetu, dok Amerike učestvuju sa 34 odsto, a Evropa sa 25 odsto. Do 2031. godine, Evropa povećava svoj udeo na 25,4 odsto, dok Severna Amerika beleži pad sa 31 na 27,8 odsto, uprkos apsolutnom rastu broja milijardera sa 995 na 1.089.
Rory Penn iz Knight Franka navodi da je reč o paradoksu modernog kapitalizma – bogatstvo globalno raste, ali se geografski raspoređuje selektivnije. Najbogatije porodice diversifikuju imovinu između Amerike, Evrope i Azije, tražeći institucionalnu sigurnost i stabilnost. London ostaje atraktivan za kapital zbog pravne sigurnosti, iako pojedini investitori Evropu doživljavaju kao „muzej“, a ne kao prostor za dinamičan rast.
Ovi trendovi ukazuju na dugoročnu transformaciju globalne mape bogatstva, sa značajnim implikacijama za investicione tokove, poreske politike i ekonomske strategije država koje beleže najbrži rast ultra-bogatog sloja stanovništva.