Građevinarstvo prednjači sa 1,6 miliona radnih mesta, sektor obnovljivih izvora energije beleži rast zaposlenosti od 79 odsto od 2014.
Prema najnovijim podacima Evrostata, broj zaposlenih na poslovima vezanim za zaštitu životne sredine i održivi razvoj u zelenoj ekonomiji Evropske unije dostigao je 5,8 miliona radnika sa punim radnim vremenom u 2023. godini. Ovaj rezultat ostvaren je zahvaljujući prosečnom godišnjem rastu zaposlenosti od 6 odsto u periodu od 2014. do 2023. godine.
Analiza Evrostata pokazuje da je najveći apsolutni rast zaposlenosti zabeležen u građevinskom sektoru, gde je broj radnih mesta u zelenim delatnostima porastao sa 700.000 u 2014. na 1,6 miliona u 2023. godini. Građevinarstvo je time postalo i sektor sa najviše zaposlenih u zelenoj ekonomiji, što se pre svega vezuje za projekte izgradnje energetski efikasnih objekata, postrojenja za obnovljive izvore energije i energetsku obnovu postojećih zgrada.
Značajan rast registrovan je i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, kao i u prerađivačkoj industriji, gde je ukupan broj zaposlenih u ekološkim delatnostima dostigao oko milion radnika. Sa druge strane, sektor obnovljivih izvora energije beleži najveći relativni rast zaposlenosti – broj radnih mesta u ovoj oblasti uvećan je za 79 odsto u odnosu na 2014. godinu, pokazuju zvanični podaci.
Pored toga, rast zaposlenosti primećen je i u oblastima zaštite zemljišta i voda, unapređenja kvaliteta vazduha i reciklaže materijala. Upravljanje otpadom ostaje najveći pojedinačni segment zelene ekonomije u EU, sa 900.000 zaposlenih, što predstavlja 16 odsto ukupne zaposlenosti u ekološkim delatnostima.
Ovi podaci objavljeni su povodom Evropske zelene nedelje i Svetskog dana zaštite životne sredine. Evropska komisija naglašava da, u okviru klimatskih i energetskih politika Unije, razvoj održivih privrednih aktivnosti predstavlja prioritet sa ciljem smanjenja emisija štetnih gasova i unapređenja efikasnog korišćenja resursa.