Uvođenje CBAM mehanizma utiče na proizvodnju megavata iz OIE, povećava regulatorne troškove i zahteva prilagođavanje domaće privrede evropskim standardima
Uvođenje mehanizma prekograničnog prilagođavanja emisija ugljenika (CBAM) od strane Evropske unije postavlja značajne izazove pred sektor obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji, ocenio je Zoran Živković. Ovaj instrument ima za cilj da izjednači troškove emisija između evropskih i neevropskih proizvođača, čime se nastoji podstaći dekarbonizacija i smanjenje emisije CO2.
CBAM mehanizam obuhvata ključne sektore kao što su proizvodnja električne energije, čelik, cement i hemijska industrija, pa se očekuje da utiče i na proizvođače izvan EU koji žele da izvoze energiju ili srodne proizvode na evropsko tržište. Za srpsku privredu, posebno za proizvođače energije iz obnovljivih izvora, to znači dodatne regulatorne i administrativne troškove, kao i potrebu za preciznim praćenjem ugljeničnog otiska svakog proizvedenog megavata.
Živković ističe da je za domaće proizvođače iz OIE izuzetno važno da usklade svoje proizvodne procese sa evropskim standardima izveštavanja i verifikacije emisija. U suprotnom, izvoz električne energije iz Srbije u EU može biti otežan ili ekonomski neisplativ zbog dodatnih nameta koje predviđa CBAM.
S obzirom na to da je Evropska unija glavno tržište za izvoz električne energije iz regiona, uključujući Srbiju, prilagođavanje CBAM-u postaje strateško pitanje za sektor energetike. Živković naglašava da se od domaćih proizvođača očekuje veća transparentnost u prikazivanju izvora energije, procesa proizvodnje i ukupnog uticaja na životnu sredinu, kako bi se zadovoljili strogi zahtevi evropske regulative.
Mehanizam CBAM potencijalno može podstaći ulaganja u čiste tehnologije i dodatne projekte dekarbonizacije u Srbiji, ali za mnoge kompanije to znači i povećane operativne troškove, kao i potrebu za investicijama u infrastrukturu za merenje i izveštavanje o emisijama. Privreda se suočava sa izazovom kako da održi konkurentnost na evropskom tržištu, uz istovremeno ispunjavanje novih regulatornih zahteva.
Konačno, Živković zaključuje da će efikasno prilagođavanje CBAM standardima zahtevati koordinaciju između države, proizvođača i regulatornih tela, kao i kontinuirano ulaganje u edukaciju i tehničku podršku za implementaciju neophodnih procedura. Očekuje se da će naredni period biti ključan za definisanje strategije Srbije u oblasti dekarbonizacije i usklađivanja sa evropskim energetskim politikama.