Jet A-1 poskupeo sa 80 na 150 dolara po barelu zbog geopolitičkih tenzija, evropski prevoznici pod pritiskom
Evropska avioindustrija suočava se sa ozbiljnim finansijskim izazovima nakon što je cena mlaznog goriva Jet A-1 skočila sa oko 80 dolara u martu na 150 dolara po barelu krajem aprila. Ovaj rast cena goriva usledio je nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael izvršili napade na Iran krajem februara, a Iran zatvorio Ormutski moreuz, ključnu pomorsku rutu kroz koju prolazi oko petine svetske nafte.
Rast cene goriva direktno je uticao na operativne troškove aviokompanija u Evropi, što je dodatno pojačano činjenicom da je cena Jet A-1 sada više nego dvostruko veća u odnosu na početak marta. Izvršni direktor Ryanair-a, Majkl O’Liri, upozorio je na konferenciji u Oslu da bi, ukoliko se ovako visoke cene goriva održe tokom letnje sezone, više evropskih avio-prevoznika moglo da se nađe pred finansijskim slomom i bankrotom.
O’Liri je otvoreno izjavio: “Ako cene ostanu ovako visoke tokom leta, verujemo da će niz naših konkurenata u Evropi imati ozbiljne finansijske probleme. Mislim da će doći do propasti kompanija.” Ova izjava dolazi u trenutku kada je konkurencija na evropskom nebu izuzetno jaka, a operativne marže niske, što čini industriju posebno ranjivom na skokove cena osnovnih inputa kao što je gorivo.
Avioindustrija je među sektorima najosetljivijim na cene energenata, s obzirom da gorivo često čini i do trećine ukupnih operativnih troškova. Nagli rast cena Jet A-1 može dovesti do smanjenja profitabilnosti, pritiska na cene karata i potencijalnih gubitaka koji mogu ugroziti likvidnost manjih prevoznika.
I dok veliki prevoznici poput Ryanair-a imaju nešto više prostora za apsorpciju rasta troškova zahvaljujući većim rezervama gotovine i efikasnijim flotama, manji i srednji igrači na tržištu mogli bi biti najviše pogođeni. Zatvaranje Ormuskog moreuza dodatno je ograničilo ponudu sirove nafte na svetskim tržištima, što je dodatno podiglo cene derivata, uključujući i Jet A-1.
Tržišni analitičari ukazuju da bi svaki dalji rast geopolitičkih tenzija ili prolongirano zatvaranje ključnih energetskih ruta moglo dodatno destabilizovati evropsku avioindustriju. S obzirom na sezonski rast potražnje tokom letnjih meseci, kompanije će biti prinuđene da traže načine za optimizaciju troškova ili prenošenje dela povećanja cena goriva na putnike kroz skuplje karte.









