Pad od četiri odsto zabeležen nakon što je potvrđeno primirje sa Teheranom, američka nafta WTI na oko 102 dolara po barelu
Cene nafte na svetskim berzama zabeležile su danas značajan pad, pri čemu je cena nafte Brent dostigla nivo od 110 dolara po barelu, a američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) trgovana je po oko 102 dolara za barel. Ova promena predstavlja pad od četiri odsto u odnosu na prethodni dan, prema poslednjim podacima sa svetskih tržišta.
Ključni razlog za ovakav razvoj situacije je izjava američkog ministra odbrane, Pit Hegseta, da primirje sa Teheranom ostaje na snazi, uprkos iranskim napadima na energetsku infrastrukturu Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ova potvrda stabilnosti u regionu Bliskog istoka imala je direktan uticaj na smanjenje rizika od poremećaja u snabdevanju, što se odmah reflektovalo na niže cene nafte.
Pad cena nafte dolazi nakon perioda u kojem su geopolitičke tenzije, posebno u Ormuskom moreuzu, izazvale zabrinutost na tržištu i dovele do kratkoročnog rasta cena. Hegset je izjavio da je Ormuski moreuz otvoren za plovidbu, a dva američka komercijalna broda su bezbedno prošla tim putem uz podršku američke ratne mornarice. Prema njegovim rečima, američka vojska uspešno je odbila napade iranskih dronova, raketa i malih naoružanih čamaca na tom strateškom pravcu.
Nafta Brent, kao globalni referentni standard, i WTI, koji se uglavnom koristi na američkom tržištu, značajno su osetljivi na svaku promenu bezbednosne situacije u regionima bogatim energentima. Ovakve izjave visokih zvaničnika, koje smanjuju percepciju rizika, često dovode do pada cena sirove nafte na globalnim berzama.
Finansijski analitičari ističu da će dalji tok kretanja cena nafte zavisiti od održavanja stabilnosti u regionu i potencijalnih novih izjava ili događaja koji bi mogli uticati na tržište. Za sada, tržište reaguje na signaliziranu deeskalaciju, što znači manju potražnju za „premijom rizika“ u ceni nafte.
Ostaje da se vidi da li će ovaj trend nižih cena biti kratkoročan ili će potrajati, u zavisnosti od razvoja događaja na Bliskom istoku i ponašanja glavnih aktera na svetskom tržištu energenata. Pad cena nafte može imati i šire implikacije na energetski sektor, fiskalne prihode zemalja izvoznica i inflatorne pritiske na globalnom nivou.