Srebro izgubilo vrednost sa 118 na 74 dolara po unci, industrijska tražnja pala na najniži nivo u četiri godine
Cena srebra na svetskim berzama zabeležila je pad od gotovo 40 odsto u periodu od januara do kraja maja ove godine. Sa rekordnih oko 118 dolara po unci, srebro je izgubilo vrednost i spustilo se na oko 74 dolara po unci, pokazuju zvanični tržišni podaci. Ovaj nagli pad dolazi posle izuzetnog rasta tokom 2025. godine, kada je industrijska tražnja, posebno iz sektora zelene energije i proizvodnje solarnih panela, bila glavni pokretač rasta cene.
Za razliku od zlata, koje je u istom periodu zabeležilo korekciju od 20 odsto, ali je zadržalo veći deo prethodnog rasta, srebro je pokazalo visok stepen volatilnosti. U januaru je odnos cene zlata i srebra (gold-to-silver ratio) dostigao najniži nivo u više od decenije – 50, što je ukazivalo na brži rast srebra u odnosu na zlato, iako nisu postojali snažni fundamentalni razlozi. Do kraja maja, ovaj odnos je porastao na 63, što signalizira slabljenje optimizma investitora.
Iako je industrijska potražnja u 2025. bila izuzetno visoka zbog rasta sektora kao što su veštačka inteligencija, data centri, električna vozila i solarna energija, kasniji rast cena srebra podstakao je proizvođače da traže jeftinije zamene, naročito u proizvodnji solarnih panela gde je bakar postao alternativa. Kineski proizvođači su intenzivirali prelazak na tehnologije koje zahtevaju manje srebra ili ga potpuno zamenjuju drugim materijalima.
Prema procenama Silver Institutea i Metals Focusa, industrijska potražnja za srebrom ove godine opada između dva i tri odsto i iznosiće oko 640 do 650 miliona unci, što predstavlja najniži nivo u poslednje četiri godine. Pad potražnje vezuje se prvenstveno za usporavanje kupovine u solarnoj industriji i optimizaciju potrošnje metala. Ovo je druga uzastopna godina smanjenja industrijske tražnje za srebrom.
Geopolitičke tenzije, uključujući sukobe na Bliskom istoku i rast cena energenata, nisu uspele da podignu cenu srebra, iako se očekivalo da će to biti slučaj sa svim plemenitim metalima. U praksi, ratovi i rast inflatornih očekivanja više su uticali na zlato, koje ima status sigurnog utočišta, dok je srebro mnogo zavisnije od dinamike industrijske potrošnje i ekonomskog rasta. Visoke cene podstiču proizvođače da traže alternative, što ograničava dalji rast vrednosti ovog metala.








