Uvoz lekova i medicinskih sredstava prati naftu sa 1,16 milijardi evra deficita, dok geopolitičke tenzije povećavaju rizik snabdevanja
Farmaceutska industrija je, odmah nakon naftnog sektora, druga najveća stavka u strukturi uvoza Srbije, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra, pokazuju najnoviji ekonomski podaci. Dok su energetska pitanja u fokusu zbog trenutnih geopolitičkih tenzija, zavisnost Srbije od uvoza lekova i medicinskih sredstava ostaje u senci, iako je izuzetno značajna za stabilnost domaćeg tržišta.
Prema analizi ekonomista, eskalacija geopolitičkih tenzija može ugroziti sve privredne grane u Srbiji, a posebno strateške sektore kao što su energetika, finansije, prehrambena i farmaceutska industrija. Najnoviji sukobi na Bliskom istoku dodatno su povećali zabrinutost oko mogućih nestašica i promena cena energenata, budući da Srbija godišnje uvozi naftu u vrednosti od preko 1,9 milijardi evra. Uz naftu, uvoz farmaceutskih proizvoda zauzima drugo mesto po obimu, čineći sektor lekova posebno osetljivim na poremećaje u svetskoj trgovini.
Stručnjaci ističu da je gubitak domaćih farmaceutskih kompanija, kao što su Galenika, Jugoremedija, Hemofarm i Zdravlje, posledica višegodišnje politike privatizacije, što je Srbiji oduzelo mogućnost kontrole nad snabdevanjem ključnih proizvoda. Ekonomista Božo Drašković ukazuje da je ranije Galenika imala tržišni udeo od 40% na prostoru bivše Jugoslavije, ali su, nakon privatizacija i gašenja pogona, domaći kapaciteti značajno smanjeni, što je rezultiralo rastom deficita u trgovini farmaceutskim proizvodima.
Drašković upozorava da su domaći proizvođači lekova praktično nestali sa tržišta, pa je Srbija sada u velikoj meri izložena rizicima globalnih lanaca snabdevanja. „Ako dođe do poremećaja u jednom segmentu svetskog tržišta, domino efekat može da ugrozi i domaće snabdevanje“, navodi on, dodajući da su energetika i transport ključni faktori za kontinuitet uvoza lekova.
Iako su izvori sirovina za lekove uglavnom van ratnih zona i transport se dominantno odvija avio-saobraćajem, stručnjaci iz industrije potvrđuju da su zalihe za sada stabilne i da velike farmaceutske kompanije održavaju rezerve za nekoliko meseci proizvodnje. Ipak, industrija uveliko zavisi od uvoza sirovina, a svaki ozbiljniji poremećaj u globalnim tokovima može imati neposredan uticaj na tržište Srbije.
S obzirom na trenutnu strukturu uvoza i oslonjenost na strane proizvođače, farmaceutski sektor Srbije ostaje izložen rizicima izazvanim geopolitičkim nestabilnostima, pri čemu deficit u trgovini lekovima i medicinskim sredstvima od 1,16 milijardi evra dodatno ukazuje na potrebu za strateškim razmatranjem domaće proizvodnje i veće diversifikacije izvora.