Cene energenata skočile 10,9 odsto, dok su usluge i industrijski proizvodi takođe poskupeli; inflacija u Nemačkoj opada uprkos trendu rasta u Francuskoj, Italiji i Španiji
Prema najnovijoj preliminarnoj proceni Evrostata, godišnja inflacija u evrozoni porasla je u maju sa 3 odsto na 3,2 odsto, dostigavši najviši nivo od septembra 2023. godine. Ključni uzrok ovog rasta je značajno povećanje cena energenata, koje su na godišnjem nivou skočile za 10,9 odsto, što je ubrzanje u odnosu na rast od 10,8 odsto u aprilu.
Segment usluga beleži rast od 3,5 odsto u maju, dok je u aprilu taj rast iznosio 3 odsto, što ukazuje na dodatno ubrzanje inflatornih pritisaka u ovom sektoru. U kategoriji hrane, alkohola i duvana zabeležen je međugodišnji rast cena od 2 odsto, što ipak predstavlja usporavanje u poređenju sa aprilom, kada je inflacija u ovoj kategoriji bila 2,4 odsto.
Industrijski proizvodi, izuzimajući energiju, zabeležili su rast cena od 0,9 odsto, što je blago povećanje u odnosu na 0,8 odsto iz prethodnog meseca. Ovako niske stope rasta u ovom segmentu ukazuju na relativnu stabilnost cena industrijskih dobara u poređenju sa dinamičnijim sektorima.
Analizirajući najveće privrede evrozone, podaci pokazuju divergentne trendove. U Nemačkoj, inflacija merena harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP) opala je sa 2,9 odsto u aprilu na 2,7 odsto u maju. Suprotno tome, Francuska beleži rast inflacije sa 2,5 na 2,8 odsto, Italija sa 2,8 na 3,3 odsto, dok je u Španiji inflacija povećana sa 3,5 na 3,6 odsto.
Rast cena energenata ostaje dominantan pokretač ukupne inflacije u evrozoni, dok segment usluga takođe doprinosi ubrzanju. U isto vreme, Nemačka, kao najveća ekonomija evrozone, beleži pad inflacije, što ukazuje na moguće razlike u strukturi potrošnje i uticaju cena energenata na nacionalne ekonomije.
Ovi podaci sugerišu da inflatorni pritisci ostaju prisutni u evrozoni, sa posebnim naglaskom na energente i usluge, dok pojedine zemlje poput Nemačke pokazuju otpornost na rast cena. Prema objavi Evrostata, trendovi iz maja mogli bi imati značajan uticaj na buduće odluke monetarne politike u evrozoni.









