Prema projekcijama MMF-a, nominalni BDP po glavi stanovnika u Irskoj dostiže 138.000 evra, Luksemburg prelazi 152.000 evra, dok Bugarska ostaje na dnu sa 28.000 evra
Prema najnovijim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), očekuje se da će do 2030. godine Irska prestići Luksemburg po BDP-u po stanovniku prema paritetu kupovne moći, dok će nominalni BDP po glavi stanovnika u Luksemburgu premašiti 152.000 evra, a u Irskoj iznositi oko 138.000 evra. Analiza obuhvata 41 evropsku zemlju, uključujući članice Evropske unije, kandidate, EFTA države i Ujedinjeno Kraljevstvo.
MMF-ova analiza ukazuje da iako se očekuje rast BDP-a po glavi stanovnika u gotovo svim evropskim ekonomijama do 2030. godine, osnovni poredak najbogatijih i najsiromašnijih zemalja neće se drastično promeniti. Irska, čiji BDP značajno utiču multinacionalne kompanije, preuzeće vodeću poziciju po paritetu kupovne moći, dok Luksemburg zadržava primat po nominalnom iznosu.
Među pet najbogatijih evropskih zemalja prema projekcijama do 2030. godine nalaze se: Irska, Luksemburg, Norveška, Švajcarska i Danska. U okviru velikih ekonomija, Nemačka će biti najviša na listi sa 12. mestom po BDP-u po glavi stanovnika, sledi Francuska na 15. mestu, Ujedinjeno Kraljevstvo na 16. mestu, Italija na 18. i Španija na 22. mestu, što ukazuje da veličina ekonomije ne garantuje i viši životni standard pojedinca.
Na dnu evropske liste ostaju zemlje kandidati za članstvo u EU, među kojima su Ukrajina, Kosovo i Moldavija, za koje se očekuje da do 2030. godine ostanu među najslabijima po BDP-u po stanovniku. Bugarska će, prema projekciji, i dalje biti najniže rangirana među članicama EU sa nominalnim BDP-om po glavi stanovnika od oko 28.000 evra. Grčka će zabeležiti pad sa 29. na 32. poziciju, dok bi Kipar mogao da ostvari napredak, prelazeći sa 16. na 13. mesto.
Unutar Evropske unije, izuzimajući Luksemburg i Irsku, Danska će imati najviši BDP po stanovniku, gotovo dvostruko veći od Grčke, koja ostaje na dnu razvijenijih članica. Ove brojke pokazuju da se, uprkos rastu većine ekonomija, jaz između razvijenog zapada i severa i manje razvijenog istoka i jugoistoka Evrope održava i u narednim godinama.
Za zemlje poput Hrvatske, projekcije MMF-a ukazuju na nastavak približavanja evropskom proseku, ali i na to da će sustizanje najbogatijih članica trajati godinama. Glavni zaključak analize jeste da Evropa ostaje jasno ekonomski podeljena, sa stabilnim liderima na severu i zapadu kontinenta i sporijim napretkom ekonomski slabijih država na istoku.









