Connect with us

Hi, what are you looking for?

Biz Srbija

Italijanski javni dug porašće na 138,6% BDP-a u 2025. godini, prema budžetskom planu

Italija može premašiti Grčku po udelu duga u BDP-u, dok Atina snižava zaduženost na 137% zahvaljujući ekonomskom rastu i merama štednje

Foto Izvor: Pexels / Monstera production

Italija može premašiti Grčku po udelu duga u BDP-u, dok Atina snižava zaduženost na 137% zahvaljujući ekonomskom rastu i merama štednje

Italija bi prema budžetskom planu Ministarstva finansija za 2025. godinu mogla dostići nivo javnog duga od 138,6% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što bi je učinilo najzaduženijom članicom Evropske unije. Prema najnovijim podacima, italijanski dug već ove godine iznosi 137,1% BDP-a, dok se za narednu godinu predviđa dodatni rast.

U poređenju, grčki javni dug, koji je tradicionalno bio najviši u EU, ove godine bi trebalo da padne na oko 137% BDP-a. Podaci pokazuju da je grčki dug u 2025. godini iznosio 145% BDP-a, ali je zahvaljujući snažnijem rastu i fiskalnoj konsolidaciji došlo do značajnog smanjenja. Grčka je od 2010. do 2015. godine dobila tri paketa međunarodne finansijske pomoći ukupne vrednosti oko 280 milijardi evra, uz sprovođenje oštrih mera štednje i strukturnih reformi, što je dovelo do višegodišnje recesije i visokih stopa nezaposlenosti.

Pandemija korona virusa izazvala je privremeni rast grčkog duga, ali je od 2020. godine usledio jedan od najbržih padova odnosa duga i BDP-a u Evropi, zahvaljujući ubrzanom ekonomskom rastu i prevazilaženju proseka evrozone. Ova postignuća omogućila su zemlji poboljšanje kreditnog rejtinga i povoljnije uslove zaduživanja. U toku ove godine Grčka planira i prevremenu otplatu sedam milijardi evra kredita iz programa međunarodne pomoći.

Italija, s druge strane, trenutno beleži budžetski deficit od 3,1% BDP-a za prošlu godinu, dok se za tekuću godinu očekuje deficit od 2,8% BDP-a, mada vlasti procenjuju da bi on mogao biti i veći. Italijanski zvaničnici kao ključne razloge pogoršanja fiskalne pozicije navode sukob u Iranu i rast cena energenata, dok ekonomski analitičari ukazuju na dugogodišnju stagnaciju privrede i pad domaće potrošnje.

Niska produktivnost italijanske privrede i visoki troškovi kamata dodatno opterećuju javne finansije, ograničavajući mogućnost države da investira u razvoj i inovacije. Ovakva situacija otežava Italiji da uhvati korak sa konkurentnijim ekonomijama EU, a pogoršanje fiskalne pozicije može imati implikacije na finansijsku stabilnost i uslove zaduživanja zemlje u narednom periodu.

Source: https://bif.rs/2026/04/italija-bi-uskoro-mogla-postati-najzaduzenija-eu-zemlja/

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Možda će vas interesovati

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Biz Srbija

U maju četiri neradna dana, a za rad na praznik minimalno 110 odsto veća dnevnica, bez zakonskih kazni za poslodavce

Biz Srbija

Nova mera omogućava zaposlenima u Italiji plaćeno odsustvo radi brige o bolesnim životinjama, što ima ekonomske i socijalne implikacije na radna prava i tržište...

Hi-Tech

Kompletan vodič za praćenje muškog i ženskog NCAA turnira 2026. uz detalje o platformama i terminima