Prinos malina, kupina i borovnica zavisi od temperature do 10. maja, dok troškovi zaštite rastu zbog specijalizovanog zamrzavanja i transporta
Prinos i izvoz malina iz Srbije u ovoj godini mogli bi biti umanjeni i do 30 odsto zbog izuzetne osetljivosti na prizemne prolećne mrazeve, ocenio je direktor Instituta za opštu i fizičku hemiju Stevan Blagojević. On je naveo da su maline, kupine i borovnice najosetljivije na temperaturne oscilacije u periodu do 10. maja, a rizici od mraza su najveći kada su temperature između nula i minus pet stepeni Celzijusa.
Blagojević je istakao da su prolećni mrazevi posebno opasni za nisko voće koje se gaji na otvorenom, napominjući da biljke koje cvetaju kasnije, poput višanja i kajsija, imaju nešto manji, ali i dalje prisutan rizik. Kao metode zaštite, naveo je upotrebu helikoptera za mešanje toplijeg i hladnijeg vazduha, kao i grejanje velikim fenovima na modernim imanjima, što značajno povećava troškove proizvodnje.
Srbija se, prema njegovim rečima, izdvojila kao lider u izvozu malina, zajedno sa Čileom, Poljskom i Mađarskom, dok se naša malina posebno ceni na tržištima Francuske i Italije zbog specifičnog ukusa i rane berbe. Za tri nedelje Srbija će biti jedina zemlja na svetu sa zrelom malinom spremnom za izvoz, ali to podrazumeva dodatne troškove za specijalno zamrzavanje i prevoz u specijalizovanim kamionima.
Blagojević očekuje da će prinos maline biti bolji nego prošle godine, ali upozorava da nagli toplotni talasi i visoke temperature mogu spaliti biljke i dodatno smanjiti prinose. On je apelovao na poljoprivrednike da prije podizanja zasada izvrše detaljnu analizu tla, uključujući nivoe natrijuma, kalijuma, fosfata, pH vrednost i debljinu humusa.
Dodatni izazov predstavljaju gradonosni oblaci, koji su poslednjih godina češći zbog klimatskih promena. Blagojević je preporučio upotrebu protivgradnih raketa i polietilenskih mreža, koje mogu zaštititi useve sa efikasnošću do 100 odsto. Država se poziva da obezbedi podršku za nabavku grejača i protivgradnih mreža, jer su troškovi električne energije i opreme značajni za voćare.
Klimatske promene, prema Blagojeviću, menjaju i strukturu poljoprivredne proizvodnje u Srbiji, pa danas na Fruškoj Gori uspeva i lavanda, što ranije nije bio slučaj. On ističe da je potrebno prilagođavanje novim uslovima i veće poverenje u savremene agrotehničke mere i pesticide, čija se upotreba danas meri u znatno manjim količinama nego ranije.
Source: https://www.bizsrbija.rs/vesti/izvoz-malina-i-kupina-sad-nam-zavisi-od-mraza