Connect with us

Hi, what are you looking for?

Biz Srbija

Izvoz nafte iz Persijskog zaliva pao 36,4 odsto zbog krize u Ormuskom moreuzu

Zemlje Bliskog istoka izgubile više od 50 milijardi dolara usled ograničenja transporta, dnevni izvoz smanjen na 7,83 miliona barela

Foto Izvor: Pexels / Alexander bobrov

Zemlje Bliskog istoka izgubile više od 50 milijardi dolara usled ograničenja transporta, dnevni izvoz smanjen na 7,83 miliona barela

Naftni sektor zemalja Persijskog zaliva suočava se sa značajnim gubicima usled aktuelne krize u Ormuskom moreuzu, koja je prema analizi energetskog istraživačkog centra TESPAM iz Ankare, već koštala region više od 50 milijardi dolara. Prema podacima za period od 27. februara do 30. marta, izvoz nafte iz Irana, Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina smanjen je za 36,4 odsto i iznosi 7,833 miliona barela dnevno.

Pre izbijanja sukoba i ograničenja prolaska kroz Ormuski moreuz, ove države su zajedno izvozile 12,323 miliona barela nafte dnevno. Restrikcije u ključnoj pomorskoj tački direktno su uticale na kapacitet isporuke nafte prema svetskim tržištima, što je uzrokovalo smanjenje prihoda i gubitak tržišnog udela za vodeće izvoznike iz regiona.

Iako je tržište nafte osetljivo na geopolitičke rizike, poslednji pad izvoza odrazio se i na cenu sirove nafte, dok energetski analitičari ističu da se gubici broje u milijardama dolara. Prema navodima turske agencije Anadolu, procenjuje se da će nastavak blokade ili ograničenja u Ormuskom moreuzu dodatno destabilizovati ne samo regionalnu već i globalnu energetsku bezbednost.

Bliski istok tradicionalno predstavlja ključnog snabdevača naftom za Aziju, Evropu i Severnu Ameriku. Sa smanjenjem izvoza, povećava se pritisak na cene energenata i na fiskalne prihode država izvoznica. U izveštaju energetskog centra TESPAM ističe se da je pad izvoza proporcionalno uticao na prihode budžeta pomenutih zemalja, sa direktnim posledicama na ekonomski rast i stabilnost budžeta.

Analitički izveštaj sugeriše da bi nastavak poremećaja mogao dodatno pogoršati situaciju na svetskim tržištima, posebno ukoliko se ne pronađe rešenje za normalizaciju transporta kroz Ormuski moreuz. Trenutna situacija ostavlja otvoreno pitanje ko će na kraju snositi trošak ove krize, dok su ekonomski gubici već sada ogromni za sve uključene strane.

Klikni za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Možda će vas interesovati

Ostalo

ČIP ZA SAMO NEKOLIKO DOLARA Razvoj veštačke inteligencije uglavnom vezuje za ogromne modele, skupe grafičke procesore i velike centre podataka. Međutim, jedan eksperiment programera...

Kripto

Cena pala 5% u američkoj sesiji, derivativna tržišta pokazuju prenatrpane short pozicije i mogući preokret

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Svet

Američka kompanija za razvoj veštačke inteligencije potvrđuje planirani IPO za 2028, nezavisno od tržišnih reakcija na OpenAI i Antropik