Solarna energija sada čini 31,5% ukupne instalirane snage u Kini, dok je udeo u potrošnji porastao na 13 odsto
Kina je krajem jula 2026. godine prvi put imala više solarnih nego elektrana na ugalj, pokazuju podaci koje je objavila Agencija za energetiku Narodne Republike Kine. Instalirani kapacitet solarnih elektrana dostigao je 1.286 gigavata, dok su termoelektrane na ugalj imale ukupno 1.285 gigavata. Ova prekretnica označava da je solarna energija postala najveći izvor električne energije u zemlji po instaliranoj snazi. Ukupni solarni kapacitet uključuje 704 gigavata iz velikih, centralizovanih elektrana i 582 gigavata iz distribuiranih sistema. Kao rezultat toga, solarna energija sada čini 31,5 odsto ukupnog instaliranog kapaciteta za proizvodnju električne energije u Kini.
Rast solarnog kapaciteta i poređenje sa prethodnim periodima
U toku jula 2026. godine, Kina je povećala solarni kapacitet za 13,73 gigavata. To predstavlja rast od 43 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine. Od januara do kraja jula, instalirani solarni kapacitet porastao je za ukupno 85,65 gigavata. Međutim, to je 62 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine, kada je zabeležen neuobičajeno snažan rast usled ubrzanog postavljanja novih kapaciteta u prvim mesecima godine. S druge strane, termoelektrane na ugalj sada zaostaju za solarnim po ukupnom kapacitetu, što dodatno ukazuje na promenu energetskog balansa u zemlji.
Uticaj na potrošnju i značaj za energetsku politiku
Udeo solarne energije u ukupnoj potrošnji električne energije u Kini dostigao je 13 odsto u prvih sedam meseci 2026. godine. To je povećanje od 1,7 procentnih poena u odnosu na celu prethodnu godinu. Proizvodnja električne energije iz solarnih izvora od januara do jula dostigla je 802,4 milijarde kilovat-sati, što je 15,5 odsto više nego godinu dana ranije. Taj rast je 10,8 procentnih poena viši od ukupnog rasta potrošnje električne energije u istom periodu. Pored toga, ovakav razvoj potvrđuje da solarna energija sve više doprinosi energetskoj nezavisnosti i diverzifikaciji izvora u Kini. Uporedo sa tim, distribucija kapaciteta između velikih i manjih sistema omogućava veću fleksibilnost i otpornost elektroenergetskog sistema.
Širi kontekst i istorijska perspektiva
Prelazak sa uglja na solarnu energiju deo je dugoročne strategije Kine da smanji emisije ugljen-dioksida i poveća udeo obnovljivih izvora u svojoj energetskoj strukturi. Iako je tempo rasta solarnog kapaciteta usporen u poređenju sa prošlom godinom, apsolutni iznosi ostaju među najvećima na svetu. Kao rezultat, Kina jača svoju poziciju lidera u globalnoj tranziciji ka čistoj energiji. Ove promene značajno utiču na ekonomski razvoj, jer omogućavaju modernizaciju infrastrukture i otvaraju nova radna mesta u sektoru obnovljivih izvora. S obzirom na nastavak ulaganja i raznovrsnost izvora, očekuje se dalji rast udela solarne energije u ukupnom sistemu.