Građani sa ukupnim prihodima većim od 5.439.096 dinara u 2025. godini podležu godišnjem porezu na dohodak građana, a uplatu može izvršiti i poslodavac
Godišnji porez na ekstra prihod plaćaju građani Srbije koji su tokom 2025. godine ostvarili zbirne prihode veće od 5.439.096 dinara. Ova poreska obaveza odnosi se na ukupne prihode iz više izvora tokom godine, a ne samo na jednu vrstu primanja. Prema tumačenju poreskih propisa, način na koji se uplata ovog poreza tretira zavisi od toga ko je izvršio uplatu i kakav je status lica za koje je uplata izvršena.
Poreski tretman uplate poreza na ekstra prihod
Kako objašnjava Zvezdana Pisarević, poreska savetnica, ključna razlika je između preduzetnika na ličnoj zaradi, osnivača preduzeća zaposlenog u sopstvenoj firmi i običnog zaposlenog koji nije vlasnik kompanije. Kada preduzetnik na ličnoj zaradi plati godišnji porez na dohodak građana sa poslovnog računa, ta uplata ne može se tretirati kao zarada. Zakon o radu ne dozvoljava da preduzetnik kao fizičko lice zasnuje radni odnos sam sa sobom. Zbog toga, takođe, uplata poreza predstavlja podizanje neraspoređene dobiti iz prethodnih godina ili iz tekućeg perioda ako dobit iz prošle godine nije dovoljna.
Razlike u statusu obveznika i uticaj na poreske obaveze
Međutim, u slučaju kada je poreski obveznik osnivač preduzeća koji je zaposlen u toj firmi, tretman uplate može se razlikovati. Način na koji poslodavac namiruje obavezu godišnjeg poreza za zaposlenog zavisi od statusa te osobe i interne evidencije firme. Pored toga, ako poslodavac plati porez za zaposlenog koji nije vlasnik firme, tada se često smatra da je reč o dodatnom prihodu zaposlenog, što može uticati na dalji obračun doprinosa i dodatnih poreza. S druge strane, porez na ekstra prihod je direktna obaveza građanina i najčešće se plaća iz ličnih sredstava, osim u specifičnim slučajevima kada poslodavac preuzima tu obavezu.
Regulatorni okvir i ekonomski značaj godišnjeg poreza
Godišnji porez na ekstra prihod ima za cilj progresivno oporezivanje najviših ličnih primanja i doprinosi budžetu Republike Srbije. Prag od 5.439.096 dinara usklađuje se svake godine, što znači da i broj obveznika varira u odnosu na rast prosečnih primanja u zemlji. Kao rezultat, porez na ekstra prihod ima uticaj na raspodelu dohotka i predstavlja deo šire fiskalne politike. U međuvremenu, poreska praksa pokazuje da je transparentna evidencija svih uplata i statusa obveznika ključna za pravilnu primenu zakona i izbegavanje sporova sa poreskom administracijom.