Cene nafte porasle na 96,02 dolara za barel, gas na 3,34 dolara, MMF traži pažljive mere kako bi se izbegla eskalacija inflacije
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da su globalne ekonomije suočene sa ozbiljnim rizicima zbog rasta cena hrane i energije, usled aktuelnih geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku. Analiza ekonomista MMF-a ukazuje da je najnoviji energetski šok, izazvan ratom u regionu i rastom cena sirovina poput nafte i gasa, doveo do klasičnog negativnog šoka ponude – što rezultira višom inflacijom i usporavanjem privrednog rasta.
Prema aktuelnim tržišnim podacima, cena nafte Brent porasla je na 96,02 dolara za barel, uz dnevni rast od 2,55 odsto, dok je cena gasa dostigla 3,34 dolara (porast od 0,43 odsto). Istovremeno, zlato beleži vrednost od 4.526,87 dolara, što je rast od 0,40 odsto. Ove promene značajno utiču na troškove industrije i domaćinstava širom sveta.
Ekonomisti MMF-a Pjer-Olivije Gurinša, Borha Grasija, Delfin Pradi i Rodrigo Valdes ističu da je važno da vlade preduzmu pažljive fiskalne i monetarne mere, kako bi zaštitile građane i privredu od negativnih posledica, ali bez ugrožavanja održivosti javnih finansija ili dodatnog podsticanja inflacije. Prema njihovim rečima, odgovori na ove izazove moraju biti izbalansirani kako bi se izbegle dugoročne štete za ekonomski rast i stabilnost.
Rast cena energije direktno utiče na prehrambeni sektor, jer povećani troškovi transporta i proizvodnje dovode do viših cena osnovnih životnih namirnica. MMF upozorava da bi neadekvatne ili preterano ekspanzivne mere podrške mogle dodatno pogoršati inflatorni pritisak, dok bi restriktivne mere mogle izazvati pad tražnje i rast nezaposlenosti.
U analizi se navodi da su zemlje koje su ranjivije na promene cena energije posebno izložene riziku, dok će razvijene ekonomije imati veći prostor za prilagođavanje. Preporučuje se ciljano usmeravanje državne pomoći najugroženijim grupama stanovništva, uz očuvanje stabilnosti budžeta i izbegavanje mera koje bi mogle destabilizovati finansijska tržišta.
MMF zaključuje da trenutna situacija zahteva koordinisani odgovor na globalnom nivou, uz posebnu pažnju na makroekonomske pokazatelje i održivost javnih finansija, kako bi se izbegla dodatna nestabilnost i zaštitila ekonomska sigurnost građana.