Mađarska kompanija postigla okvirni dogovor sa Gasprom Neftom, produženje licence za NIS ističe 16. juna
Mađarska naftna kompanija MOL potpisala je 19. januara 2026. godine glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazuma o preuzimanju 56,15 odsto udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) od ruskog Gasprom Nefta, uz učešće nacionalne naftne kompanije UAE ADNOC kao potencijalnog manjinskog akcionara. Proces preuzimanja je u završnoj i izuzetno osetljivoj fazi zbog strogih međunarodnih regulatornih zahteva i sankcija koje su SAD uvele NIS-u 9. oktobra 2025. godine.
Izvršni direktor za strategiju MOL Grupe Đerđ Bača izjavio je na Biznis samitu u Beogradu da pregovori teku na tri nivoa – sa prodavcem, Vladom Srbije i međunarodnim regulatorima iz SAD i EU. Bača je naveo da je glavni izazov usklađivanje sa sankcijama američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC), ali je dodao da očekuje nastavak i napredak pregovora. Prema njegovim rečima, produženje licence za rad NIS-u, koju je OFAC izdao 17. aprila, ističe 16. juna, dok je rok za razgovore o promeni vlasničke strukture postavljen do 22. maja 2026. godine.
Bača nije precizirao u kojoj meri je dogovor postignut, ali je naglasio da je krajem januara već postignut obavezujući dogovor sa prodavcem. On je istakao da je finalizacija transakcije izuzetno kompleksna zbog potrebe za potpunom usklađenošću sa američkim sankcijama. Ukazao je i na to da, ukoliko postoji dokaz o napretku u pregovorima, američka praksa omogućava novo produženje licence za realizaciju transakcije.
Iz državnog vrha Srbije saopšteno je da će do kraja dana Vlada predstaviti svoj konačan stav MOL-u u vezi sa preuzimanjem udela u NIS-u. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je prioritet države budući rad rafinerije u Pančevu, optimalno snabdevanje tržišta Srbije i uticaj na BDP i privredni rast zemlje. Dodala je da je prethodno dostavljen revidirani predlog MOL-a, ali da nisu potpuno zadovoljni ponuđenim rešenjima.
Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković upozorila je da odugovlačenje prodaje ruskog udela iscrpljuje državu i generiše dodatne troškove, naglašavajući važnost normalnog poslovanja NIS-a i nakon isteka trenutne licence.
Govoreći o sektorskim izazovima, Bača je ocenio da male i otvorene privrede moraju diverzifikovati izvore energije i jačati regionalnu saradnju, posebno kroz platforme poput Višegradskog foruma. On je podsetio da su tri velike krize ove decenije – pandemija, rat u Ukrajini i zatvaranje Ormuskog moreuza – pokazale koliko energetski šokovi utiču na pad BDP-a i rast globalne inflacije, koja je trenutno oko 5 odsto. Naglasio je da energetska tranzicija mora biti postepena, kako bi se izbegle ozbiljne posledice po životni standard građana.