Udruženje poslodavaca Nemačke traži uvođenje dana čekanja, što bi moglo uticati i na srpske radnike angažovane u toj zemlji
Udruženje poslodavaca Nemačke, predvođeno Rajnerom Dulgerom, zatražilo je uvođenje tzv. dana čekanja (Wartetag) za radnike koji otvore bolovanje, što bi značilo da zaposleni ne bi primali dnevnicu za prvi dan odsustva zbog bolesti. Ova inicijativa dolazi nakon što su zvanični podaci pokazali visoke stope izostanaka s posla, što predstavlja značajan izazov za nemačku privredu i poslodavce.
Prema izjavama Dulgera, trenutni nivo izostanaka izaziva zabrinutost i generiše dodatne troškove za poslodavce, što je i razlog za predlog promena pravila isplate zarada tokom bolovanja. Trenutno, u Nemačkoj se radnicima isplaćuje zarada od prvog dana bolovanja, ali predlog novog modela predviđa da se naknada za prvi dan više ne isplaćuje, dok bi isplate od drugog dana ostale nepromenjene.
Ovakva reforma imala bi direktan uticaj i na veliki broj stranih radnika, uključujući i zaposlene iz Srbije koji rade u Nemačkoj, često u sektoru građevinarstva, logistike i industrije. U praksi, to bi značilo smanjenje ukupnih primanja zaposlenih u slučaju kratkotrajnog bolovanja, ali i potencijalne uštede za preduzeća koja se suočavaju sa povećanim troškovima zbog čestih odsustava radnika.
“Trenutno visoke stope izostanaka s posla su pravi problem”, izjavio je Rajner Dulger za nemačke medije, ukazujući na potrebu za efikasnijim upravljanjem ljudskim resursima i finansijskim opterećenjem koje bolovanja donose poslodavcima.
Predložena promena izazvala je reakcije i u sindikalnim organizacijama koje upozoravaju na moguće negativne posledice po radnike, posebno one sa nižim primanjima ili u privremenom radnom odnosu. Poslodavci, sa druge strane, ističu da je cilj mera da se obezbedi održivost poslovanja i smanji finansijski pritisak na kompanije.
Eventualno usvajanje ovog predloga moglo bi da utiče i na poslovanje domaćih agencija koje posreduju pri zapošljavanju srpskih radnika u Nemačkoj, kao i na ukupnu motivaciju i sigurnost zaposlenih koji rade u inostranstvu. Ovakvi modeli već postoje u nekim evropskim zemljama, a implementacija u Nemačkoj bi predstavljala značajnu promenu u pravima radnika na nemačkom tržištu rada.