Stopa podignuta za 0,25 procentnih poena posle inflacije od 3,6 odsto u martu i rizika sa Bliskog istoka
Norveška centralna banka (Norges Bank) donela je odluku o povećanju referentne kamatne stope sa 4 na 4,25 odsto, čime je postala prva među zapadnim centralnim bankama koja je prekinula dugotrajan trend snižavanja kamatnih stopa nakon pandemije. Ova mera, koja podrazumeva poskupljenje kredita i generalno skuplji novac na tržištu, usledila je u trenutku kada je godišnja inflacija u martu iznosila 3,6 odsto, dok je bazna inflacija ostala na nivou od 3 odsto.
Odluku je doneo Komitet za monetarnu politiku i finansijsku stabilnost, a guvernerka Ida Volden Bač izjavila je da je inflacija i dalje iznad ciljanog nivoa centralne banke i da traje već nekoliko godina. Prema njenim rečima, najnoviji podaci potvrđuju procene iz marta, kada je već bilo najavljeno moguće dodatno zaoštravanje monetarne politike.
Centralna banka kao ključne rizike za globalnu ekonomiju navodi rat na Bliskom istoku, posebno zbog poremećaja u brodskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz i rasta cena energenata. Iako su izgledi za monetarnu politiku ostali slični kao u martu, banka ističe da bi novo povećanje kamatne stope tokom godine moglo biti potrebno ukoliko inflacija ostane povišena.
“Inflacija je i dalje previsoka i već nekoliko godina je iznad našeg cilja”, naglasila je guvernerka Bač. Komitet za monetarnu politiku prati razvoj inflacije i spreman je na dodatne mere ukoliko okolnosti to budu zahtevale.
Nova projekcija monetarne politike Norveške centralne banke biće objavljena 18. juna. Ova odluka ima značajan uticaj na troškove zaduživanja građana i preduzeća u Norveškoj, ali i šalje signal ostalim razvijenim ekonomijama o mogućem zaokretu u globalnoj monetarnoj politici ukoliko inflatorni pritisci potraju.