Sektor prerade voća i povrća ostvaruje 46,5 odsto veći prinos u 2026, hladnjače i izvoznici dominiraju tržištem
Prerada voća i povrća u Srbiji doživljava značajan rast, sa registrovanih 1.652 firme koje su tokom 2025. godine poslovale u ovoj oblasti. Tokom 2026. godine, prema podacima Ministarstva poljoprivrede Srbije, očekuje se berba između 1,5 i 1,6 miliona tona voća. To predstavlja rast od 46,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što će ovu godinu svrstati među tri najuspešnije u poslednje dve decenije.
Rast proizvodnje otvara mogućnosti za izvoz
Ovakvi rezultati pozitivno utiču na celokupnu industriju prerade voća i povrća. Najveći deo kompanija iz sektora vezan je za preradu voća, dok prerada povrća ima znatno manji udeo. Hladnjače i izvoznici zamrznutog voća, posebno maline, kupina i višnje, predvode sektor i čine okosnicu srpskog izvoza u ovoj oblasti. Prema analizi bonitetne kuće CompanyWall, delatnost ostale prerade i konzervisanja voća i povrća predstavlja jednu od najraznovrsnijih u prehrambenoj industriji Srbije. U toj grupi se nalaze velike prehrambene fabrike, hladnjače za otkup i zamrzavanje voća, proizvođači sokova, džemova, ajvara, kao i firme koje se bave liofilizacijom i organskim proizvodima.
Struktura sektora i tržišni potencijal
Sektor, osim velikih kompanija, uključuje i veliki broj malih porodičnih preduzeća i preduzetnika. To doprinosi heterogenosti i otpornosti tržišta. Kao rezultat, kompanije ostvaruju priliku za povećanje izvoza, ali i za proširenje ponude prerađenih proizvoda sa dodatom vrednošću. Međutim, sektor se još uvek u velikoj meri oslanja na izvoz sirovine ili poluproizvoda, što ograničava potencijal za veći profit kroz finalne proizvode. Pored toga, povećani prinosi zahtevaju dodatne kapacitete za skladištenje, otkup i preradu, pa su hladnjače ključni faktor za stabilnost lanca snabdevanja.
Pozicija Srbije u regionalnom kontekstu
Srbija se tradicionalno svrstava među vodeće izvoznike zamrznutog voća u regionu. Ove godine, zahvaljujući rekordnoj berbi i rastu broja preduzeća u preradi, očekuje se nastavak pozitivnog trenda izvoza. Takođe, diversifikacija proizvodnje kroz organsku i liofilizovanu robu otvara nova tržišta i povećava konkurentnost domaćih proizvođača. Ipak, sektor prerade povrća zaostaje za prerađivačima voća, što ukazuje na prostor za razvoj i ulaganja. Na kraju, podaci za 2026. godinu potvrđuju da prerada voća i povrća ostaje važan segment srpske privrede, sa potencijalom za dalji rast i inovacije, posebno kroz unapređenje tehnologije i izvoznih kanala.