Transportni sektor sa Zapadnog Balkana protestuje od 14. septembra zbog šengenskih pravila, poslovne posledice za logistiku i lance snabdevanja
Prevoznici iz Bosne i Hercegovine najavili su blokadu granica sa državama Evropske unije počev od 14. septembra, navodeći ograničenje od 90 dana boravka u šengenskoj zoni kao ključni razlog. Ovu odluku je saopštio Konzorcijum Logistika BiH, koji je u saradnji sa udruženjima drumskih prevoznika iz Srbije, Crne Gore i Severne Makedonije organizovao regionalni protest transportnog sektora. Protesti su odgovor na izostanak održivog rešenja za profesionalne vozače iz regiona, koji su ograničeni na 90 dana u okviru 180 dana boravka u šengenskom prostoru.
Konzorcijum je istakao da vozači iz Zapadnog Balkana i dalje trpe posledice primene aktuelnih šengenskih pravila. Vozači se suočavaju sa privođenjima, deportacijama i zabranama ulaska, što negativno utiče na poslovanje transportnih kompanija. Kao rezultat, ugroženi su logistički lanci i trgovina između regiona i Evropske unije. Poslednji protest prevoznika održan je krajem avgusta ispred delegacija EU u više zemalja regiona, kada su prevoznici zahtevali odgovor iz Brisela na ovo pitanje.
Uticaj ograničenja od 90 dana boravka na transportni sektor
Ograničenje od 90 dana boravka u šengenskoj zoni za vozače sa Zapadnog Balkana predstavlja ozbiljan izazov za čitav transportni i logistički sektor. Prema navodima Konzorcijuma, profesionalni vozači iz regiona često prevazilaze dozvoljeni period boravka, što dovodi do pravnih posledica i poremećaja u radu kompanija. Ove mere negativno se odražavaju na konkurentnost regionalnih prevoznika u odnosu na kolege iz EU, s obzirom da je kontinuitet vožnje ključan za efikasnost međunarodnog transporta.
Pored toga, iz Evropske komisije je potvrđeno da aktuelni sistem ulaska i izlaska (EES) ne uvodi nova pravila u pogledu dozvoljene dužine boravka, već omogućava transparentnije sprovođenje postojećih propisa. „Ono što EES radi jeste da omogućava bolje sprovođenje tih pravila. On čini transparentnijim ono što se dešava na našim granicama, doprinosi bezbednosti Evropske unije i zamenjuje pečatiranje pasoša na papiru, pošto digitalizuje sistem kontrole granica“, izjavio je Markus Lamert, portparol Evropske komisije.
Reakcije iz Brisela i implikacije za privredu
Evropska komisija je saopštila da radi na rešenjima za problem ograničenog boravka, ali da šengenska pravila ostaju nepromenjena. Postoje određene olakšice za sportiste i umetnike, dok je za vozače eventualno moguće odobravanje statusa prekograničnih radnika u specifičnim slučajevima. U međuvremenu, Komisija prati situaciju na Zapadnom Balkanu i ostaje u kontaktu sa poslovnim partnerima iz regiona.
Prema podacima Evropske komisije, do sada je registrovano više od 180 miliona ulazaka i izlazaka na oko 1.500 graničnih prelaza unutar šengenskog prostora. Zabeleženo je i oko 60.000 slučajeva odbijanja ulaska, uključujući više od 1.700 slučajeva koji se odnose na osobe koje predstavljaju pretnju po unutrašnju bezbednost Evropske unije. Ovi podaci ilustruju razmere kontrole i obima prometa, ali i složenost regulative koja pogađa vozače sa Zapadnog Balkana.
Najavljene blokade granica od strane prevoznika iz Bosne i Hercegovine i regiona predstavljaju ozbiljan signal za evropsko tržište transporta. Uporedo sa tim, dugoročna neizvesnost oko regulative može dodatno otežati poslovanje logističkih kompanija u regionu, zbog čega je potreban dijalog privrede i institucija EU radi iznalaženja održivog rešenja.