Nemačka zabeležila skroman rast od 0,3 odsto, Španija predvodi sa 0,6 odsto, dok godišnji rast evrozone iznosi 0,8 odsto
Ekonomija evrozone ostvarila je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od svega 0,1 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, što je dodatno usporavanje u odnosu na 0,2 odsto iz poslednjeg kvartala 2025, pokazuju najnoviji podaci Evrostata. Na nivou Evropske unije, privredni rast je u istom periodu dostigao 0,2 odsto.
Među najvećim ekonomijama evrozone, Nemačka je zabeležila kvartalni rast od 0,3 odsto, što predstavlja blago ubrzanje, dok je Francuska stagnirala bez promena u odnosu na prethodni kvartal. Italija je prijavila rast od 0,2 odsto, dok je Španija prednjačila sa 0,6 odsto, što je najviša stopa među vodećim evropskim ekonomijama.
Na godišnjem nivou, privreda evrozone porasla je za 0,8 odsto u odnosu na prvo tromesečje prošle godine, dok je rast u Evropskoj uniji iznosio jedan odsto. U istom periodu, Nemačka je ostvarila godišnji rast od 0,3 odsto, Francuska 1,1 odsto, Italija 0,7 odsto, dok je Španija zabeležila najviši godišnji rast od 2,7 odsto.
Ekonomisti ukazuju na to da slabljenje domaće potrošnje i pad konkurentnosti evropske industrije, uzrokovan visokim troškovima energije, negativno utiču na ukupni ekonomski učinak evrozone. Dodatni pritisak na poslovanje izazvao je novi energetski šok usled rata na Bliskom istoku, što je dodatno otežalo oporavak evropske privrede.
Prema najnovijem izveštaju Evrostata, i dalje su prisutne značajne razlike u privrednim kretanjima između zemalja članica, pri čemu su južnoevropske ekonomije, poput Španije, pokazale znatno veći rast u poređenju sa Severnom i Centralnom Evropom. S obzirom na aktuelne izazove, evropski privredni oporavak ostaje pod pritiskom globalnih geopolitičkih tenzija i visokih troškova energenata.








