Domaća potrošnja pšenice iznosi do 1,3 miliona tona, višak od dva miliona tona namenjen izvozu može doprineti rastu BDP-a
Ovogodišnja žetva pšenice u Srbiji bliži se kraju uz očekivani prinos od oko 3,8 miliona tona, što prema procenama stručnjaka garantuje potpunu prehrambenu sigurnost i značajan izvoz. Domaća potrošnja procenjuje se na između 1,2 i 1,3 miliona tona, pa će oko dva miliona tona biti dostupno za izvoz, što predstavlja ključni doprinos suficitu agrarnog sektora i potencijalno utiče na rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2026. godini.
Prema rečima agroanalitičara Milana Prostrana, ostvareni prinos pšenice ove godine smatra se izuzetno visokim, a kvalitet roda ocenjuje se kao dobar. On je istakao da će konačna ocena ekonomske vrednosti biti moguća tek po završetku žetve i skladištenja useva, dok otkupna cena ostaje neizvesna, s obzirom na višegodišnji problem odsustva garantovane cene za proizvođače.
Rezultati u prvoj polovini godine ukazuju na dobre prinose ne samo kod pšenice, već i kod drugih strnih žita kao što su ječam, raž, ovas i uljana repica. Agrarni sektor u Srbiji ove godine ostvaruje dobar fizički obim proizvodnje, iako su ulaganja bila ograničena zbog visokih cena goriva i mineralnih đubriva. Preporuke stručnjaka doprinele su povećanju površina pod usevima koji se seju u jesen, što je omogućilo stabilan prinos uprkos izazovnim klimatskim uslovima.
Voćarska proizvodnja takođe beleži dobre rezultate, ali proizvođači se suočavaju sa izazovima plasmana i traženja tržišta. U sektoru kukuruza stanje obećava, pri čemu su povoljni vremenski uslovi omogućili dobar razvoj useva u fazi metličenja i oprašivanja. Poljoprivrednici iz Srema navode da su niže temperature i padavine u pojedinim regionima dodatno pogodovale kukuruzu, iako se prinosi još uvek ne mogu precizno prognozirati dok traje formiranje zrna.
U nekim delovima Fruške gore žetva pšenice je dala prinos od oko sedam tona po hektaru zbog posledica aprilskog mraza i sušnog perioda, dok su u južnom Banatu zabeleženi prinosi od devet do deset tona po hektaru. Kvalitet pšenice se generalno ocenjuje kao dobar, a stabilne vremenske prilike do kraja leta mogu omogućiti jednu od najuspešnijih poljoprivrednih sezona poslednjih godina, uz dovoljne količine žitarica za domaće potrebe i snažan izvozni potencijal.









