Troškovi energije utiču na potrošačku korpu, dok domaćinstva u Srbiji za hranu izdvajaju najveći deo budžeta
Porast cena energenata u Srbiji doveo je do povećanja ukupnih životnih troškova za građane, pri čemu hrana ostaje najveća stavka u kućnom budžetu sa udelom od čak 40% ukupnih prihoda, pokazuju najnovije ekonomske analize. Trend rasta cena energenata, uključujući električnu energiju, gas i gorivo, reflektovao se direktno na cene proizvoda široke potrošnje, što je dodatno opteretilo potrošačku korpu prosečnog domaćinstva.
Prema aktuelnim podacima, domaćinstva u Srbiji izdvajaju najveći procenat prihoda upravo na hranu, dok troškovi energenata postepeno preuzimaju sve veći udeo u ukupnim rashodima. Rast cena energenata dominira kao ključni faktor povećanja životnih troškova, pri čemu se beleži i lančani efekat na ostale segmente, uključujući transport, grejanje i usluge.
Ekonomski stručnjaci ističu da je udeo hrane u porodičnoj potrošnji u Srbiji među najvišima u regionu, što ukazuje na ograničenu kupovnu moć i značajan pritisak na standard građana. Povećanje cena energenata dodatno komplikuje situaciju, jer utiče kako na direktne troškove (struja, gas, grejanje), tako i na indirektne – kroz poskupljenje proizvoda i usluga čija proizvodnja zavisi od energenata.
U analizi tržišta navodi se da su pored hrane i energenata, rast cena zabeležili i segmenti poput prevoza, stanovanja i komunalnih usluga, što zajedno doprinosi ukupnom povećanju životnih troškova. Ovakva dinamika posebno pogađa domaćinstva sa nižim prihodima, gde i manje promene cena mogu značajno uticati na svakodnevni standard.
Ekonomisti podsećaju da je struktura potrošačke korpe u Srbiji i dalje izrazito opterećena osnovnim životnim potrebama, dok segmenti poput obrazovanja, zdravstva ili rekreacije čine manji deo rashoda. Rast cena energenata i hrane uslovljava prilagođavanje potrošačkih navika i smanjenje izdataka za sve što nije nužno.
Uz nastavak ove tendencije, analitičari očekuju da će domaćinstva biti primorana da dodatno racionalizuju potrošnju, pri čemu ostaje otvoreno pitanje kako će se dalji rast cena energenata reflektovati na ukupnu ekonomsku stabilnost i kupovnu moć građana.