Naknada se isplaćuje u novcu, visina u skladu sa finansijskim mogućnostima poslodavca, bez poreskih olakšica
Svi zaposleni u Srbiji imaju pravo na godišnji odmor od najmanje 20 radnih dana u toku jedne kalendarske godine, prema Zakonu o radu. Poslodavci su obavezni da zaposlenima isplate regres za korišćenje godišnjeg odmora, a visina ove naknade određuje se internim aktima firme i ugovorom o radu, u skladu sa finansijskim mogućnostima poslodavca. Iako zakon ne propisuje tačan iznos regresa, isplata mora biti u novcu i može se vršiti mesečno, u više delova godišnje ili jednokratno, kako je definisano internim aktima poslodavca.
Pravnik Infostuda Milan Predojević objasnio je da regres za godišnji odmor pripada zaposlenima sa ugovorom o radu, dok lica angažovana po ugovoru o delu ili na privremenim i povremenim poslovima nemaju pravo na ovu naknadu. ‘Regres za korišćenje godišnjeg odmora isplaćuje se u novcu, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. Visinu naknade određuje poslodavac u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima, ali ona mora biti izražena u novčanom iznosu’, naveo je Predojević.
Za razliku od drugih naknada koje mogu biti oslobođene poreza, na regres za godišnji odmor obračunavaju se porezi i doprinosi na isti način kao i na redovnu zaradu zaposlenog. To znači da poslodavac prilikom isplate regresa plaća porez na zarade, kao i doprinose za obavezno socijalno osiguranje. Stručnjaci napominju da je zbog ovog poreskog tretmana regres često predmet pažnje poslodavaca prilikom planiranja ukupnih troškova rada.
Termin korišćenja godišnjeg odmora određuje se u dogovoru sa poslodavcem, a pravo na odmor i regres regulišu se opštim aktima i individualnim ugovorima o radu.