Od 5. maja 2026. devizna plaćanja biće efikasnija, ali naknade za transfer i dalje više nego u EU i Crnoj Gori
Srbija zvanično ulazi u SEPA (Jedinstveno područje plaćanja u evrima) sistem 5. maja 2026, čime šalje snažan signal o usklađivanju sa evropskim finansijskim standardima. Prema podacima Narodne banke Srbije, građani i privreda moći će da šalju i primaju novac u evrima unutar 41 zemlje članice SEPA, uz značajno bržu realizaciju transakcija—u samo nekoliko sekundi, bez skrivenih naknada posredničkih banaka.
SEPA pokriva sve zemlje Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora, Veliku Britaniju, Švajcarsku, kao i države regiona uključujući Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju. Domaće banke su već objavile prve tarife za SEPA transfere: za bezgotovinski prenos novca u evrima iz Srbije u inostranstvo, naknada iznosi 0,4 odsto od iznosa, sa minimumom od 600 dinara i maksimumom od 4.000 dinara. U poređenju sa starim SWIFT sistemom, gde je naknada bila 0,7 odsto (minimum 2.700 dinara, maksimum 30.000 dinara), SEPA je povoljniji, ali i dalje skuplji nego što je standard u Evropskoj uniji.
Za prijem novca iz inostranstva, SEPA naknada iznosi 0,4 odsto, sa minimumom od 240 dinara i maksimumom od 6.000 dinara, dok su ranije naknade bile 0,5 odsto (minimum 300 dinara, maksimum 10.000 dinara). Humanitarna pomoć biće oslobođena naknada, kao i do sada. Međutim, regulativa EU nalaže da banke ne mogu da naplaćuju prekogranične transfere više od domaćih, pa su u Evropi SEPA transferi često besplatni ili koštaju do dva evra po transakciji.
Analiza tarifnih modela pokazuje da korisnici u Srbiji za transfer od 1.000 evra plaćaju oko pet evra, dok ista transakcija u Luksemburgu može iznositi svega 0,75 evra. Kod transfera od 10.000 evra, razlika je još veća—domaća naknada dostiže 34 evra, dok je u EU često zanemarljiva. Crna Gora, koja od oktobra 2025. koristi SEPA, nudi besplatan prvi dnevni transfer do 200 evra, dok elektronski transferi do 20.000 evra imaju maksimalnu naknadu od 1,99 evra. Prosečna cena SEPA transakcije u Crnoj Gori pala je na 6,2 evra, dok je prosečan SWIFT transfer ranije koštao 73,4 evra.
Za privredu, pogotovo mala i srednja preduzeća, izvoznike, IT sektor i frilensere, niže naknade smanjuju troškove međunarodnog poslovanja i povećavaju profitne marže. Bankarski sektor dobija novi nivo transparentnosti i sigurnosti kroz evropske standarde bezbednosti.
Operativni početak SEPA sistema u Srbiji predviđen je za 5. maj 2026, kada će svi tehnički i operativni aspekti biti u potpunosti implementirani. Iako su naknade i dalje više nego u Evropskoj uniji i Crnoj Gori, očekuje se da će konkurencija među domaćim bankama i veća upotreba SEPA platne infrastrukture vremenom dovesti do dodatnog pojeftinjenja međunarodnih transfera i većeg usklađivanja sa evropskom praksom.
Source: https://www.bizsrbija.rs/vesti/sepa-stize-u-srbiju-transferi-brzi-ali-ne-i-najjeftiniji