Ekonomija Srbije ubrzala rast zahvaljujući građevinarstvu i poljoprivredi, ali ostaju izazovi u izvozu i konkurentnosti
Srbija je u drugom kvartalu ove godine ostvarila rast BDP-a od 3,8 odsto međugodišnje. Taj rezultat svrstava zemlju među iznadprosečno rastuće evropske ekonomije, saopštio je Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Međutim, za održiviji rast neophodno je povećati produktivnost i izvoznu konkurentnost, dok oslanjanje na visoku domaću potrošnju nije dugoročno održivo.
Detalji rasta BDP-a i uticaj sektora
U drugom kvartalu, rast privrede pokrenuli su građevinarstvo, poljoprivreda i sektor usluga. Građevinarstvo je raslo zahvaljujući državnim ulaganjima u infrastrukturu, posebno u projekte vezane za Ekspo. Poljoprivreda je profitirala od dobrog roda prolećnih i ranih letnjih kultura, što je značajno u poređenju sa sušnom 2025. godinom. Istovremeno, industrijska proizvodnja zabeležila je blag oporavak. Iako je rast od 3,8 odsto značajan, pojedine zemlje regiona, poput Slovenije (5 odsto), Crne Gore (4,8 odsto) i Severne Makedonije (4,3 odsto), ostvarile su još brži rast.
Struktura rasta i izazovi za održivost
Privatna potrošnja i dalje je glavni pokretač tražnje, uz rast investicija koje su delimično podstaknute ulaganjima za Ekspo. Arsić ocenjuje da je doprinos investicija privremen, jer projekti poput Ekspa ne povećavaju trajno proizvodne kapacitete. Dugoročniji rast zahteva povećanje produktivnosti i sposobnost domaćih kompanija da se takmiče na stranim tržištima. Arsić očekuje da će rast privrede u drugoj polovini godine usporiti. Na rast će pozitivno uticati ulaganja za Ekspo i fiskalni stimulansi, dok će suša, više kamatne stope i carine na gvožđe i čelik delovati negativno.
Tržište rada, zarade i inflacija
Stopa nezaposlenosti pala je na rekordno niskih 7,2 odsto, ali broj zaposlenih opada već nekoliko kvartala. Arsić ističe da pad nezaposlenosti pre svega proizlazi iz prelaska radne snage u pasivnost i negativnih demografskih trendova. Prosečna neto zarada u drugom kvartalu bila je 7,9 odsto viša nego prethodne godine, dok je produktivnost rada porasla za 4,4 odsto. Jedinični troškovi rada povećani su 3,3 odsto, što može ugroziti konkurentnost preduzeća, posebno u radno intenzivnim granama.
Izvoz, tekući bilans i fiskalna politika
Izvoz roba porastao je 9,1 odsto, dok je uvoz povećan 8,3 odsto. Deficit tekućeg računa iznosio je 5,3 odsto BDP-a, a robni deficit sedam odsto BDP-a. Neto priliv stranog kapitala u drugom kvartalu iznosio je 3,1 milijardu evra, ali su strane direktne investicije ostale skromne. Inflacija je u julu i avgustu usporila na oko 2 odsto, pretežno zbog pada cena hrane, dok bazna inflacija i proizvođačke cene ostaju visoke. Predviđa se da prosečna inflacija za 2026. bude oko 3,3 odsto, a krajem godine međugodišnja inflacija oko 4,5 odsto. Fiskalni podaci pokazuju da su poreski prihodi u prvih sedam meseci realno porasli 6,6 odsto, dok su javni rashodi porasli 10,1 odsto. Rebalansom budžeta deficit za 2026. povećan je sa planiranih tri na 3,5 odsto BDP-a. Javni dug Srbije krajem jula iznosio je 45,5 odsto BDP-a, a država se zadužuje po višim kamatama nego većina zemalja EU. Očuvanje fiskalne discipline i dalje je ključno za makroekonomsku stabilnost.