Ukupna sredstva EU inicijative za region iznose šest milijardi evra od 2024. do 2027. godine, a iznos za Srbiju zavisi od napretka reformi
Srbija se, zbog zastoja u sprovođenju reformi i postojećih primedbi na stanje vladavine prava, našla u situaciji da može ostati bez značajnog dela finansijske podrške iz Evropske unije. U pitanju je suma od 1,6 milijardi evra, koja predstavlja kombinaciju bespovratnih sredstava i povoljnih kredita namenjenih ubrzanju ekonomskog približavanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
Prema ekonomskim analizama, ova sredstva su deo šireg programa „Plan rasta za Zapadni Balkan“, koji je Evropska komisija pokrenula pre dve i po godine, sa ciljem da region dobije raniji pristup pojedinim segmentima jedinstvenog tržišta EU, čak i pre formalnog članstva. Finansijski okvir Plana rasta predviđa ukupno šest milijardi evra za period od 2024. do 2027. godine, koje će biti raspodeljene među državama kandidatima na osnovu unapred utvrđenih kriterijuma.
Kriterijumi uključuju veličinu populacije i nivo razvijenosti, izražen kroz bruto domaći proizvod po stanovniku. Iz Brisela je više puta naglašeno da konačni iznosi nisu zagarantovani unapred, već da direktno zavise od brzine i efikasnosti sprovođenja reformi i ispunjavanja definisanih uslova u svakoj zemlji.
Trenutno Evropska komisija preispituje da li Srbija ispunjava neophodne kriterijume za nastavak finansiranja, uz isticanje zabrinutosti zbog sporog napretka u ključnim oblastima. Istovremeno, postavlja se pitanje na koji način bi država nadomestila eventualni gubitak finansiranja, kao i koji bi projekti ostali bez planirane podrške.
Prema dostupnim informacijama, sredstva iz Plana rasta prvenstveno su namenjena modernizaciji infrastrukture, unapređenju poslovnog okruženja i jačanju institucionalnih kapaciteta. Ukidanje finansijske podrške iz Brisela predstavljalo bi ozbiljan izazov za budući privredni razvoj Srbije i njene integracione procese.