Connect with us

Hi, what are you looking for?

Biz Srbija

Srpske banke naplaćuju kamatu do 17,49 odsto na dozvoljeni minus po tekućem računu

Prosečna kamata na dozvoljeno prekoračenje u 17 poslovnih banaka iznosi 17,49 odsto, dok je cena nedozvoljenog minusa 15,87 odsto bez uračunatih dodatnih naknada

Foto Izvor: Pexels / Dλvξ gλrciλ

Prosečna kamata na dozvoljeno prekoračenje u 17 poslovnih banaka iznosi 17,49 odsto, dok je cena nedozvoljenog minusa 15,87 odsto bez uračunatih dodatnih naknada

Prema najnovijim podacima Narodne banke Srbije za kraj aprila ove godine, prosečna kamata na dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu u 17 poslovnih banaka dostigla je 17,49 odsto. Istovremeno, građani koji uđu u nedozvoljeni minus, odnosno prekorače dozvoljeni kreditni okvir, suočavaju se sa prosečnom kamatom od 15,87 odsto, a ovaj iznos ne uključuje dodatne bankarske naknade koje se posebno obračunavaju.

Ovakva struktura bankarskih proizvoda ukazuje na paradoks finansijskog tržišta, jer je dozvoljeni minus, koji je unapred ugovoren kao kreditni proizvod i trebalo bi da nosi niži rizik za banku, skuplji od nedozvoljenog minusa. Razlog za ovakvu razliku leži u načinu obračuna kamatnih stopa i dodatnim troškovima koji prate svaki vid prekoračenja po računu.

U analizi Narodne banke Srbije navodi se da se kamate na prekoračenja razlikuju u zavisnosti od banke i politike upravljanja rizikom, ali i da ukupni trošak za korisnika zavisi od perioda zaduženja i iznosa korišćenog minusa. Pored osnovne kamate, na iznos prekoračenja često se primenjuju i druge naknade, što dodatno povećava cenu ovog bankarskog proizvoda za krajnjeg korisnika.

Iako deluje nelogično da je dozvoljeni minus skuplji, važno je napomenuti da je kod nedozvoljenog minusa rizik za banku znatno veći jer klijent koristi sredstva bez prethodnog ugovaranja, zbog čega banke imaju pravo da obračunaju i dodatne kaznene kamate i naknade. Međutim, prosečna efektivna kamata na dozvoljeni minus i dalje ostaje viša, što direktno utiče na trošak za građane koji se oslanjaju na ovaj vid finansijske podrške.

Prema podacima centralne banke, razlika u kamatnim stopama i dodatnim troškovima posledica je načina obračuna i regulacije ovih proizvoda, a građanima se savetuje da pažljivo prate uslove ugovora i iznose svih naknada pre korišćenja minusa na računu. Ove informacije ukazuju na potrebu za većom finansijskom pismenošću i oprezom prilikom upravljanja ličnim finansijama.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Možda će vas interesovati

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Hi-Tech

Kompletan vodič za praćenje muškog i ženskog NCAA turnira 2026. uz detalje o platformama i terminima

Biz Srbija

Nova mera omogućava zaposlenima u Italiji plaćeno odsustvo radi brige o bolesnim životinjama, što ima ekonomske i socijalne implikacije na radna prava i tržište...

Biz Srbija

Državna kompanija oglasila prodaju nekretnina, pojedina odmarališta dostižu početnu cenu iznad 1,1 miliona evra, što ukazuje na promene u upravljanju imovinom