Rod kajsije prelazi 40.000 tona, trešnje više od 25.000 tona; povećana ponuda može oboriti cene na tržištu
Srpski voćarski sektor ulazi u sezonu sa projekcijom ukupne berbe od oko 1,35 miliona tona voća, što predstavlja značajan oporavak nakon tri godine suše i mraza. Prema procenama stručnjaka i poljoprivrednih instituta, najveći rast prinosa zabeležen je kod kajsije i trešnje, dok se solidni rezultati očekuju i kod višnje, jabuke, maline i šljive.
Profesor dr Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu navodi da se za kajsiju ove godine očekuje preko 40.000 tona, a za trešnju više od 25.000 tona, što su rekordni nivoi za domaće voćarstvo. Uprkos tome što je deo zasada bio izložen mrazu početkom maja, stručnjaci smatraju da bi samo iznenadni grad mogao značajno uticati na konačan ishod berbe.
Rast proizvodnje dolazi u trenutku kada su troškovi repromaterijala i energenata za voćare na rekordno visokom nivou, ali povoljna godina pruža šansu da se deo gubitaka iz prethodnih sezona nadoknadi. “Prošle godine nismo imali ni 30 odsto od ovogodišnjeg roda. Cena trešnje je tada bila visoka za one koji su imali rod, a za ovu godinu bi nam i prosečna cena od 350 dinara bila odlična”, izjavio je Zlatko Ignjatović, voćar iz Ritopeka.
Prema Aleksandru Leposaviću iz Instituta za voćarstvo u Čačku, iako rast prinosa može dovesti do pada maloprodajnih cena, zarada proizvođača ostaje skromna u poređenju sa otkupnim i prodajnim maržama. “Nažalost, proizvođači najmanje zarađuju. Potrebno je dodatno uskladiti sistem otkupa i inspekcijskog nadzora, jer cene koje plaćaju potrošači često nisu realan odraz tržišta”, ocenjuje Leposavić.
Ove godine se za malinu očekuje oko 45.000 tona, što je značajno više nego prošlogodišnjih 18.000 tona, ali ispod prosečnog nivoa od 65.000 tona. Kod šljive se predviđa urod od oko 300.000 tona, što je tri puta više nego lane. Iako povećanje ponude može doprineti snižavanju cena na tržištu, voće najvišeg kvaliteta, poput trešanja, borovnica i malina, zadržaće visoke cene zahvaljujući potražnji, posebno izvoznoj.
Stručnjaci naglašavaju da će tržišni balans zavisiti od vremenskih prilika do kraja sezone, kao i od otkupne politike i izvozne tražnje. Sezona obećava stabilizaciju snabdevanja i moguće povoljnije cene za potrošače, dok proizvođači nastavljaju da se suočavaju sa izazovom optimizacije troškova i tržišnih marži.